U doba u kojoj tehnologija neprestano mijenja svakodnevni život, prvi Svjetski indeks umjetne inteligencije (WIN World AI Index) donosi fascinantne uvide o globalnom prihvatanju i percepciji umjetne inteligencije. Indeks je objavila WIN mreža – udruženje nezavisnih istraživačkih firmi – koje je sprovelo istraživanje u 38 država, uz učešće preko 30.000 ispitanika, oslanjajući se na višedimenzionalno mjerenje koje obuhvata učestalost korištenja, povjerenje, percepciju efikasnosti, zabrinutosti zbog rizika te spremnost na prihvatanje AI.
Dok veći dio svijeta ulazi u eru sve šire primjene ove tehnologije, Slovenija, prema podacima istraživanja koje je u zemlji provela agencija Mediana, osjetno kaska za ostatkom svijeta, kako po upotrebi, tako i po povjerenju i prepoznavanju koristi UI.
Svijet u pogonu, Slovenija na čekanju
Više od 60% svjetskog stanovništva već je koristilo neku vrstu umjetne inteligencije, pri čemu prednjače Indija (93%) i Kina (91%). Nasuprot tome, Slovenija bilježi zabrinjavajuće nisku stopu svakodnevne upotrebe – samo 5% građana koristi AI na dnevnoj bazi, dok 40% stanovništva priznaje da nikada nije imalo nikakav kontakt s ovom tehnologijom.
Globalni indeks prihvatanja AI iznosi 52 poena (od mogućih 100), a Slovenija se s rezultatom od 44 poena nalazi tek na 24. mjestu među 38 analiziranih zemalja. Istraživanje ukazuje na to da Slovenci manje koriste AI, manje joj vjeruju i rjeđe je smatraju korisnom i efikasnom. Posebno zabrinjava činjenica da Slovenija pokazuje i niže interesovanje za umjetnu inteligenciju te slabije prihvatanje iste u odnosu na svjetski prosjek.
Strahovi oblikuju stvarnost
Najveće brige građana Slovenije vezane su uz širenje lažnih informacija – više od trećine ispitanika izražava bojazan da AI može proizvoditi i širiti dezinformacije. Četvrtinu brinu sigurnosni rizici i mogućnost zloupotrebe ličnih podataka, dok jedna petina navodi strah da bi AI mogla zamijeniti ljudsku radnu snagu.
Ove bojazni nisu karakteristične samo za Sloveniju – u Evropi čak 62% građana navodi strah od dezinformacija kao ključnu prepreku prihvatanju AI, dok u Sjevernoj i Južnoj Americi taj broj iznosi 60%. I korisnici i oni koji AI još nisu koristili pokazuju oprez kada je riječ o povjerenju: među korisnicima povjerenje iznosi 56 poena, dok je među nekorisnicima samo 40.
Generacijski jaz: UI nije za starije?
Jedan od najizraženijih generacijskih raskoraka upravo je zabilježen u Sloveniji. Mladi između 18 i 24 godine koriste AI svakodnevno ili često u 20% slučajeva, dok je ta brojka za starije od 65 godina zanemarljiva – samo 2%. Čak 80% osoba starijih od 55 godina nikada nije koristilo AI ili je koriste vrlo rijetko. Uspoređujući podatke među državama, Slovenija bilježi jedan od najočiglednijih raskoraka u povjerenju prema umjetnoj inteligenciji između starijih i mlađih generacija.
Zanimljivo je da, za razliku od globalnog trenda gdje muškarci češće koriste AI, u Sloveniji nema razlike u upotrebi između muškaraca i žena. U nekim državama s visokim AI indeksom (poput Kine, Indije, Tajlanda i Australije), žene čak prednjače u usvajanju ove tehnologije.
Više od struje i superračunala
Janja Božič Marolt, direktorica Mediane, upozorava da tehnička ulaganja poput superračunara u Mariboru, koji će služiti za pokretanje AI algoritama, nisu dovoljna bez istovremene edukacije građana. „Podaci Mediane o (pre)niskoj upotrebi, (pre)niskom povjerenju i slabom percipiranju koristi umjetne inteligencije u Sloveniji su zaista zabrinjavajući. Kada ćemo se pohvaliti obrazovanjem i približavanjem prednosti umjetne inteligencije građanima, običnim ljudima? Kada će naši donosioci odluka shvatiti da su pokretač društvenog i ekonomskog razvoja (još uvijek) ljudi?“ – pita se Marolt.
Predsjednik WIN International, Richard Colwell, smatra da je ovaj indeks važan korak u razumijevanju globalne percepcije umjetne inteligencije. “Umjetna inteligencija nije jedna jedinstvena globalna priča – to je složen, evolutivni proces kojeg oblikuju kultura, pristup i generacijski stavovi. Nadamo se da će AI indeks poslužiti kao oruđe za kreatore politika, tehnološke lidere i istraživače u izgradnji povjerenja kroz odgovorne inovacije,” istaknuo je Colwell.
Ako Slovenija, ali i ostatak regije ne žele ostati posmatrači dok ostatak svijeta oblikuje budućnost, krajnje je vrijeme za aktivnu strategiju, ne samo u infrastrukturi, već i u edukaciji, komunikaciji i smanjenju tehnoloških barijera među svim generacijama.
