Autori: Mateja Beljan i Marina Milojević
Zaklanjaju ono malo lijepih fasada ili važne zgrade koje pripadaju kulturno istorijskoj baštini i nerviraju Beograđane kojima ograničavaju kretanje i uživanje u pogledu na neku ambijentalnu cjelinu.
Stručnjaci i građani su jednodušni: treba ih ukloniti i napraviti bolji plan za njihovo postavljanje.
Milica Singer, koju smo zatekli ispred Narodnog pozorišta, kaže da joj smeta kada su reklame postavljene u blizini lijepih zgrada i lijepih trgova.
„Takve stvari su nedopustive. Reklame treba da stoje na nekim prihvatljivim mjestima,“ kaže ona.
Dušan Hadži-Pavlović ističe da bilbordi nekada ugrožavaju i bezbjednost.
„Dešava da zaklanjaju saobraćajni znak, što može da bude veoma opasno. Na velikim raskrsnicama uvijek se nalazi i neki bilbord,“ objašnjava on, pokazujući na raskrsnicu Makedonske i Kolarčeve ulice.
Sa građanima se slaže i nekadašnji gradski aritekta Đorđe Bobić, koji smatra da bi o lokacijama trebalo da se pitaju prvenstveno stručnjaci urbanisti.
„Na mnogim mestima bilbordi zaklanjaju vizure, kvare ambijent i mnogima od njih nije mjesto tu gdje su. Posebno bih spomenuo Knez Mihailovu ulicu, Trg Republike i Slaviju. Ja sam svojevremeno predlagao da se napravi plan za postavljanje bilborda gde bi praktično svaka pozicija bila sagledana – kaže Bobić.
Većina bilborda u Beogradu je postavljena po Planu iz 2010. godine, ali Bobić smatra da taj dokument nije na kvalitetan način donijet.
„Nisam siguran da je to prošlo neku ozbiljnu stručnu proceduru, to nema veze sa urbanizmom, to je isključivo neka komunalno-privredna stvar – dodaje on i ističe da bi ovim problemom trebalo da se bavi ozbiljan tim urbanista.
„Nažalost, svjedoci smo da, uprkos negativnim rješenjima koja izdajemo, neadekvatno postavljena ili svojim izgledom neprimjerena sredstva i objekti za oglašavanje ipak opstaju u našem gradu. Dovoljno je pogledati sa Brankovog mosta prema Pop Lukinoj ulici,“ komentariše Bojana Ibrajter Gazibara, istoričar umjetnosti i konzervator.
