Pripremila: Redakcija
Bezos će lično, a ne njegove kompanije, za kupovinu Washington Posta platiti 250 miliona dolara, čime će se okončati 80-godišnja era kada je novinsku kompaniju vodila porodica Graham. Američki analitičari ocjenjuju da je to dobar posao, mnogo bolji od prodaje dnevnog lista Boston Gloobe (kompanija The New York Times Co. ge je, nekoliko dana prije toga, za 80 miliona eura prodala vlasniku bejzbolske ekipe Red Sox, Johnu W. Henryju) i mnogo bolji od prodaje nedjeljnika Newsweek, kojeg je 2011. godine za samo jedan dolar, od Washington Post Company, kupio Sidney Harman.
Bezos će tako za dionicu izbrojati 40,32 dolara dok je, recimo, prije tri dana, na kraju trgovanja na berzi, za dionicu Washingotn Posta trebalo izbrojati pet odsto više nego prije objave transakcije – 568 dolara.
Novi Bezosov hobi ili nova vremena za časopise?
Posao od četvrt milijarde za Bezosa ne predstavlja velike probleme. Zbog krize u štampanim medijima, koja je globalnog karaktera, finansijski i medijski analitičari se pitaju što mu je to trebalo. Da li je to samo njegov novi hobi? Ili internetski vizionar, koji je stvorio Amazon, za sad najveću trgovinu na mreži, ima rješenje za štampane medije? Može li prevariti Google koji štampanim medijima pobere najviše prihoda? Kakav bi mogao biti efikasan poslovni model za štampane medije, do sada se nije sjetio niko na svijetu. Hoće li Bezos?
Ko je Jeff Bezos?
Jeffrey P. Bezos je nekadašnji finansijer koji je tik prije 30. rođendana napustio posao na Wall Streetu (radio je za hedge fond D. E. Shaw), da bi iz garaže prodavao knjige na internetu. Godine 1994. osnovao je kompaniju Amazon.com, čije je dionice, tri godine kasnije, uvrstio na berzu. Od drugih poslovnih vizionara „internet“ ere se, ističu na Business Insideru, razlikuje prije svega po tome, da uvijek razmišlja dugoročno. I njegova paradna kompanija Amazon nije ostvarila profit sve do 2001. godine jer je većinu novca ulagala u svoj razvoj.
Danas je Amazon.com najveća internet trgovina na bilo kojem području. Lani je ostvarila prihod od 61 milijardu dolara, za 13 milijardi više nego prethodne godine. Samo je 40-odstotni rast vrijednosti dionica u minuloj godini Bezosovu imovinu, izračunali su u Forbesu, povećao za 6,8 milijardi dolara. Forbes njegovu ukupnu imovinu procjenjuje na 25,2 milijarde dolara, što ga svrstava na 19. mjesto na svijetu, između njemačkog obućarskog miljardera Karla Albrechta (Aldi) i šefa Googla, Larryja Pagea.
Kako se Bezos penje na ljestvici milijardera, tako raste i Amazon. Lani je kupio 20 novih logističkih centara da bi mogao ubrzati isporuku svojih pošiljki. Nedavno je najavio uvođenje alternativne valute za plaćanje amazon coins, virtualni novac za kupovinu sadržaja za e-čitač kindle fire.
Kupovina Washington Posta nije njegova prva medijska avantura – prije nekoliko mjeseci je (mnogo manji iznos) uložio u internet stranicu s finansijskim novostima Business Insider. Ulaže i u druge »adrenalinske« projekte: tako je, recimo, sufinansirao akciju potrage za izgubljenim motorima vaisonskog broda Apolo 11, pomoću kojega je Neil Armstrong, kao prvi čovjek, 1969. godine stupio na mjesec. Vasiona mu je očito blizu jer ulaže i u kompaniju za vasionska istraživanja Blue Origin. Ona želi izraditi raketu koja uzlijeće i pristaje vertikalno. Procese svojih kompanija želi robotizirati: lani je za 775 miliona eura kupio kompaniju Kiva Systems kako bi ubrzao razvrstavanja pošiljki.
