Kompanija za praćenje i analizu medija Press Clipping provela je istraživanje u kojem su u slovenskim medijima pratili lažne vijesti (fake news) u periodu januar 2018. – septembar 2022. Fake news se inače odnosi na određene karakteristike, oblike i kvalitet informacija koje kruže po društvenim medijima i koje su u zadnjih pet godina odredile, čitajte „oslabile“, opći nivo preglednosti i kognitivne kapacitete čitalačke publike na način da se pri tom osjećamo pametniji nego ikad prije.
Koliko je među svim objavljenim vijestima lažnih ne znamo. Ali znamo koliko se je fraza u engleskom i slovenskom obliku pojavilo u slovenskim medijima. Takvih objava je, između januara 2018. i septembra 2022., bilo oko 6056. Prosječno 106 mjesečno. I zbog toga smo na ovaj ili onaj način upoznati s tim relativno novim pojmom koji označava laži u novim oblicima. Fake news se inače odnosi na određene karakteristike, oblike i kvalitet informacija koje kruže društvenim mrežama i zadnjih pet godina su u velikoj mjeri odredile, čitajte »oslabile« opći nivo vrijednosti, preglednosti i kongitivne kapacitete čitalačke publike na način da se pri tom osjećamo pametnije kao nikada do sada. Istovremeno su u tom periodu osiromašile i smanjile se novinarske ekipe, sadržaji konkretnih izdanja, emisija te opća svijest o značaju medija.
Praistorija (2014) i izvor fenomena lažnih vijesti je povezan s komunikacijskim djelovanjem nekadašnjeg predsjednika prve i najvećje među demokratijama. Riječ fake news se od 2018. godine, kad je Press Clipping počeo pratriti u slovenskim medijima, se mnogo češće pojavljivala. Prva učestalost je primjećena u drugoj polovini 2018. godine i povezana je s najvažnijom sporednom stvari na svijetu – nogometom i nogometnim zvijezdama. Najintenzivnija koncentracija je zapažena tokom covid epidemije u prvoj polovini 2020., a treća početkom ukrajinskog rata u proljeće ove godine. Zadnje tri godine je ova pojava povezana s krizmnim komuniciranjem i različitim događajima i situacijama koje nam postavljaju koordinate svakodnevnog života.
O lažima su u par navrata najintenzivnije izvještavali »državni mediji« i »privatni mediji političkih stranaka«. Najviše takvih objava objavila je Slovenska novinska agencija (266) i internet portal nova24tv.si (265). Slijede portal rtvslo.si (218) i demokracija.si (185).
Novinari u klasičnim medijima su u svim tim objavama na različite načine željeli upozoriti i podučiti o lažnim vijestima. Najviše objava su objavili: Bojan Požar (52), Peter Jančič (48), slijede ih Marko Crnkovič (42) i Marcel Štefančič jr. (35) te Boris Čibej (25). Koliko su nabrojani novinari i istaknuti tradicionalni influenseri pri tom bili uspješni je teško pretpostaviti.
