Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
To besedilo lahko preberete tudi v slovenskem jeziku
Foto: Ladeja Godina Košir
Evropa trenutno svake godine izgubi oko 600 miliona tona različitih sirovina koje sadrže bačeni otpatci, a moglo ih se reciklirati i ponovo iskoristiti. Bolje upravljanje otpatcima, dizajniranje proizvoda tako da ih je lakše reciklirati, ponovna upotreba proizvoda i druge slične mjere mogle bi donijeti 600 milijardi eura uštede, što je oko osam odsto godišnjih prihoda kompanija u EU, ocjenjuje Evropska komisija.
Kako bi kompanije u EU podstakla da počnu koristiti te izgubljene šanse i aktivno djelovati u smjeru bolje privredne upotrebe svih izvora, Komisija je u decembru prošle godine predstavila paket mjera za kružno gospodarstvo. Na taj bi način evropske kompanije bile globalno konkurentnije, a ekonomska rast bi bila dugoročnija. Prije svega, četiri sklopa mjera koje obuhvata paket, EU bi do kraja 2035. godine donijeli 170 hiljada novih radnih mjesta.
O mjerama koje obuhvata paket trenutno traje intenzivna debata u Evropskom parlamentu isto kao što se prema njima određuju i o njima raspravljaju brojni učesnici kojih se nova pravila tiču na ovaj ili onaj način. »Kada govorimo o tome kakve bi bile politike za podsticanje kružnog gospodarstva, vrlo važni faktori su: osviještenost i razumijevanje da će dijelom ovome morati doprinijeti svi učesnici. O tome je potreban zajednički dogovor, konsenzus na globalnom nivou jer jedino to obezbjueđuje odnose u kojim se niko neće moći izgovarati i pokazivati na druge koji doprinose malo ili premalo,« preduslov za uspješno uvođenje paketa mjera opisuje dr. Janez Potočnik, kopredsjedavajući Međunarodnog foruma za upravljanje izvorima u Ujedinjenim nacijama.
Holandija, koja u prvoj polovini godine predsjedava Savjetom EU, u januaru je u Roterdamu, u saradnji s Evropskom komisijom, organizovala zapaženu konferenciju evropskih učesnika koji podstiču i sarađuju na ulasku u kružno gospodarstvo pod naslovom: »Otvorimo paket – na putu ka kružnoj ekonomiji«. Iz Slovenije je na konferenciji učestvovala direktorica Giacomelli Media, Ladeja Godina Košir, koja u Sloveniji pokreće i povezuje projekte i poduzeća koja u svoje modele djelovanja uvode principe kružnog gospodarstva. Vjeruje ja je »kružno gospodarstvo novi ekonomski model, a ne samo paket mjera koje je pripremila komisija,« što je istakla i na samoj konferenciji.
Iz Holandije, koja je takođe takozvana »vruća tačka« unutar EU i gdje se koncepti kružnog gospodarstva šire najbrže, taj se »kružni epicentar« sada seli u Sloveniju. U Ljubljani će se 6. maja, u okviru platforme Circular Change i u organizaciji Giacomelli Media održati međunarodna konferencija: Embracing the Circular Economy. Učesnici će se na konferenciji upoznati sa pogledima različitih učesnika na kružno gospodarstvo i njihova iskustva pri prelasku na nove principe poslovanja. Svoja iskustva će podijeliti kompanije: Aquafil, Avantcar, Iskraemeco, Datalab, Banka Koper, SID banka i drugi.
Glavni govornik konferencije će biti dr. Janez Potočnik, koji je u vrijeme dok je bio evropski komesar za okoliš, pripremio prvi paket mjera za kružno gospodarstvo i dugoročni razvoj. Govorit će o tome kako upravljati prelaskom u kružno gospodarstvo. U intervjuju za World Economic Forum na temu kružnog gospodarstva je, prije nekoliko dana, istakao da kada god govorimo o značajnijim društvenim promjenama to je uvijek bilo povezano i sa promjenama na tržištu. »Ako pogledamo samo cijene, one najčešće ne odražavaju stvarne troškove, neki produkcijski faktori dobiju mnogo više od drugih. To znači da je na tržištu jako mnogo tržišnih anomalija koje je potrebno detaljno pogledati.«
Istovremeno je u svemu tome Evropska komisija svjesna da sam paket mjera za prelazak na kružno gospodarstvo neće biti dovoljan. Za istraživanja i razvoj te inovacije bit će potrebni i odgovarajući finansijski izvori – kako javni tako i privatni. Finansijski izvori u okviru programa Horizont 2020, mjere COSME, strukturni i investicijski fondovi, fond za strateške investicije i drugi evropski programi bit će značajan potporni finansijski mehanizam za ostvarivanje ambiciozog plana.
Tako će malim poduzećima u tome pomagati poseban European Resource Efficiency Excellence centar. U okviru finansijske perspektive Horizont 2020 je za 2016-2017 predvidio oko 650 miliona eura za projekte Industrija 2020 u kružnom gospodarstvu. Projekte, koji su relevantni za razvoj i podsticanje kružnog gospodarstva, finansireat će i Evropska investicijska banka u saradnji sa drugim evropskim institucijama.
Dr. Potočnik, koji je u ulozi evropskog komesara za okoliš 2014. pipremio i predstavio prvi, revolucionaran i vrlo ambiciozan paket kružnog gospodarstva, ističe da na koncept kružnog gospodarstva ne možemo gledati samo kao na mjere koje bi trebale štititi okoliš, već se radi o veoma značajnim ekonomskim pomacima. Razumijevanje da postojeći poslovni model nije održiv i to ne samo zbog okolišnih faktora već prije svega zbog čisto ekonomskih faktora je vrlo značajno. Kada na odnose počne gledati sa tog aspekta, to sigurno otvara nove mogućnosti za inovacije i za investicije, a to su područja na kojima su kompanije najbolje. I što prije kompanije u tome budu vidjele svoju šansu, tim prije će s novim rješenjima izaći na tržište. Na tržištu naravno važi da onaj ko je prvi, bude za to i nagrađen i postaje važan glas promjena, ističe Potočnik.
