Društvene mreže postale su ključan alat u političkim kampanjama, a recentni primjer iz SAD-a pokazuje kako se sadržaj na njima može lako zloupotrijebiti. Iako su izbori za američkog predsjednika tek u studenom, već se neko vrijeme uz aktualnu političku kampanju vežu brojni incidenti i kontroverze usko povezane uz zloupotrebu i manipulaciju na društvenim mrežama, što značajno može ugroziti demokratske procese i povjerenje birača prema izbornom sustavu i političarima općenito.
Lažni profili koji na X-u promoviraju Trumpa
Nedavno se nekoliko poznatih influencerica požalilo da se njihove fotografije koriste u svrhu Trumpove političke kampanje. Više njih, uključujući Debbie Nederlof, Demi Maric i Kamillu Broberg, postale su žrtve krađe identiteta u svrhu promicanja Trumpove kampanje. Jedan od takvih profila u međuvremenu je prikupio preko 30 000 pratitelja, a naknadno je Nederlof, koja živi u Europi, otkrila da je riječ o lažnom profilu koji koristi njene fotografije.
U međuvremenu su CNN i Centar za informacijsku otpornost (CIR) proveli istraživanje koje je pokazalo kako je još najmanje 17 influencerica iz Nizozemske, Danske, pa čak i Rusije, čije su fotografije s društvenih mreža ukradene i korištene s 56 lažnih profila koji su promovirali Trumpa. Vrlo opasna činjenica je da je 15 lažnih profila u ovom slučaju imalo oznaku “plave kvačice” kojoj je inače svrha dokazati da je određeni profil predmet javnog interesa i da je riječ o javnoj osobi, brendu ili poznatoj osobi.
Tko bi mogao stajati iza ovakvih objava?
Trenutno nema službenih informacija o tome tko stoji iza lažnih profila koji se povezuju s političkom kampanjom Donalda Trumpa. Stručnjaci, uključujući bivšu direktoricu za tisak u Bidenovoj administraciji, sugeriraju da ovi profili mogu biti povezani s državnim subjektima, čak i neprijateljskim zemljama poput Rusije, Irana i Kine. Horne, koja je i ranije istraživala lažne profile na društvenim mrežama, istaknula je da korištenje privlačnih fotografija i redovito osvježavanje objava sugerira organiziranu i sofisticiranu aktivnost.
Opasnost lažnih profila na društvenim mrežama
Lažne vijesti mogu ozbiljno utjecati na stavove birača i geopolitičku situaciju, posebice tijekom izbornih kampanja. One manipuliraju percepcijom stvarnosti, a posljedice su višestruke.
Influenceri na društvenim mrežama imaju značajan utjecaj, oblikujući stavove svojih pratitelja putem medijskog sadržaja, što povećava opasnost od pojave lažnih profila koji mogu iskoristiti fotografije poznatih influencera i vrlo brzo doći do velikog broja korisnika. Naknadno, njihove “preporuke” mogu smanjiti kritičko razmišljanje i povećati izloženost manipulativnim porukama, uključujući zloupotrebu tuđih računa za političku propagandu.
Osim toga, lažne vijesti dodatno diskreditiraju političke protivnike kroz širenje optužbi i teorija zavjere. U konačnici, otkrivanje lažnih vijesti može rezultirati nepovjerenjem birača prema političarima i medijima, što negativno utječe na kvalitetu demokratskog procesa.
Posljedice korištenja lažnih vijesti
Značajan razvoj tehnologije, a posebice umjetne inteligencije, dodatno otežava situaciju u ovakvim primjerima jer omogućuje stvaranje raznih sadržaja, uključujući audiovizualne materijale koji su često najprivlačniji publici na društvenim mrežama. To je zabrinjavajuće, s obzirom na to da je velik dio online publike nesvjestan koliko sadržaj koji konzumira utječe na njih. Stoga je ključno jačati i razvijati postojeće mehanizme za suzbijanje širenja lažnih vijesti.
Upravo je zato bitan fact-checking jer, zamislite da objavite vijest o podršci poznatih osoba s društvenih mreža u predsjedničkoj kampanji Trump vs Harris, a da ranije ne provjerite svaki profil, objavu pa i vijesti koje su s takvim informacijama namjerno ili nenamjerno objavljivane na drugim portalima. Razdvajam motive objave na namjerno i nenamjerno jer valja podsjetiti da se i određene medije pridobiva u svrhu političke promocije pa stoga treba računati i na taj faktor te se okretati dokazano neutralnijim platformama.
Objava takvog članka mogla bi samo napraviti dodatnu štetu i to na više fronti. Prva je svakako dodatno ugrožavanje osobe čije se fotografije pod lažnim imenom i na drugim društvenim mrežama koriste bez njezinog pristanka. Drugo, dodatno se promovira političkog kandidata za kojeg postoje opravdane sumnje (i zbog prijašnjih dugogodišnjih upletenosti u objavu lažnih vijesti i širenja dezinformacija) da njegov PR tim zloupotrebljava tuđe profile. Treće, može doći i do krađe identiteta, što je kazneno djelo. Naposljetku, objavljivanje takve vijesti može dodatno potaknuti ljude da glasaju za kandidata kojeg se “promovira” što na koncu može utjecati na ishod izbora.
Slični primjeri manipulacije zabilježeni su i u Hrvatskoj tijekom Parlamentarnih izbora u travnju ove godine. U ovom slučaju, barem za sada, nije primijećeno kreiranje lažnih profila i krađa fotografija influencera kako bi se kreirali lažni profili, ali su zato bili popularni lažni lajkovi na službenoj Facebook stranici HDZ-a, korišteni za stvaranje dojma popularnosti.
U Hrvatskoj raste potreba za sustavnom provjerom činjenica, a trenutačno se provodi projekt “Uspostava sustava provjere činjenica i objavljivanja javnih podataka”, kojeg zajednički razvijaju Agencija za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija. Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) aktivno sudjeluje u dva projekta. U partnerstvu sa Sveučilištem VERN’ (projekt TurFacto), fokus je na provjeri činjenica u turističkom sektoru, dok je projekt u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek (FACT@FERIT) usmjeren na tematsku provjeru informacija u području elektrotehnike i računarstva.
Glavni cilj ovih projekata je smanjiti širenje dezinformacija, jačati otpornost društva na dezinformacije te povećati pouzdanost i sigurnost informacija u medijskom sadržaju i na društvenim mrežama u turističkom i IT sektoru. Osim toga, projekti teže poboljšanju kvalitete novinarstva, promoviranju vjerodostojnog izvještavanja i jačanju medijske pismenosti.
Autorica: Matea Čelebija
