Izložba “Dizajn projekt: VIII mediteranske igre, Split 1979.“, autora Borisa Ljubičića, otvorena u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) u Zagrebu, nastoji na jednostavan i pregledan način novim generacijama dizajnera i široj javnosti predstaviti veliki projekt dizajna vizualnog identiteta te međunarodne sportske manifestacije održane 1979. u Splitu, koji je nadrastao svoje vrijeme i prostor, te trajno i radikalno izmijenio sliku Splita i njegove okolice.
“To nije samo izložba plakata, već velikog projekta vizualnog rješenja Mediteranskih igara koje su se održale davne 1979.”, kazao je za Hinu Ljubičić. “Posvećena je dizajnu, koji nije opipljiv i koji je mogao biti minoran, jer on sam po sebi ne realizira ništa – igre bi se i tako bile održale. Međutim, upravo je on referenca po kojoj se vidi kultura prostora i vremena u kojemu se nalazimo i zato je on iznad svega, čak i arhitekture”, dodao je.
Izložba, za koju autor kaže kako “kasni 30-tak godina”, nastoji dati prikaz toga jednog od najambicioznijih i najkompleksnijih projekata svoga vremena, vratiti ga iz zaborava, te pokazati kako je hrvatski dizajn daleke 1979. bio kadar ostaviti trajan trag na svjetskoj sceni. “I sam je projekt zamišljen kao natjecanje – želio sam da pokažemo da možemo biti brži, bolji i jači od drugih”, istaknuo je Ljubičić.
Ljubičić je autor znaka koji je, iako usvojen tek nakon tri uzastopna natječaja, nadišao predviđeni okvir i postao trajnim službenim znakom svih Mediteranskih igara od tada do danas. Morfologija nastanka Ljubičićeva rješenja, od znaka Olimpijskih igara, preko njegovih raznih ranijih interpretacija – japanske, meksičke i njemačke, također je prikazana izložbom.
Ljubičić svoje rješenje temelji na uvjerenju da olimpijski krugovi ne bi trebali simbolizirati kontinente – Europu, Aziju i Afriku, jer “jug Afrike, Skandinavija ili Japan nemaju veze s Mediteranom”. Mediteran ima svoju zasebnu kulturu i povijest, zbog čega je znak napravio plave boje i prikazao ga uronjenog u more. “Krugovi koji se međusobno spajaju simbolično zadržavaju tezu o sportu, prijateljstvu i miru, i to uz definiciju Mediterana”, pojasnio je. “Tu je riječ o procesu, i sam je znak u sebi proces, zbog čega je i ostao stalni znak Mediteranskih igara pa bi se čak moglo reći da su Igre, iako su to već bile osme igre, zapravo nastale u Splitu, budući su utvrdile osnovne elemente koji traju i danas”, dodao je.
Izložba se može pogledati do 16. veljače.
