Piše: Ekrem Dupanović
Ivan Ćaleta nastavlja svoje napade na medijsko tržište u Bosni i Hercegovini. Konkurencijskom vijeću BiH tužio je tri javne televizije (Federalnu televiziju, Televiziju Republike Srpske i BHT), zbog njihovog navodnog monopolskog položaja na tržištu. Razloge za svoju tužbu temelji na činjenici da su javni servisi osnovali agenciju za prodaju komercijalnog vremena u svojim programima.
Ćaleta na svaki način nastoji pokoriti medijsko tržište Bosne i Hercegovine i zbog toga ova tužba ne prdstavlja nikakvo iznenađenje. Iznenađuje činjenica da je povodom ove tužbe Konkurencijsko vijeće zatražilo od sve tri javne televizije da Vijeću dostave sve ugovore i narudžbe za zakup komercijalnog vremena. Šta će Konkurencijskom vijeću ti ugovori kada se zna da se na osnovu njih ne može utvrditi tržišna pozicija nijedne televizije, niti sve tri zajedno. Za to postoje podaci o gledanosti koji su dostupni i koji govore da sve tri „problematične“ televizije imaju 28 odsto od ukupnog kolača televizijskog oglašavanja u BiH, a zakon kaže da se monopolistom smatra ona televizija koja pojedinačno zauzima 40 odsto tržišta, odnosno, da bi sve tri televizije zajedno imale monopolsku poziciju trebaju imati više od 60 odsto tržišnog učešća. Zvanično, ponavljamo, imaju 28 odsto te se nikako ne mogu smatrati monoplistima.
Šta će, dakle, Konkurencijskom vijeću ugovori o kupovini televizijskog vremena? Upućeni u dogadjanja na medijskom tržištu i Ćaletina nastojanja da prvo rasturi, a potom i pokori medijsko tržište u BiH, samtraju da ti ugovori ne trebaju Vijeću, već Ivanu Ćaleti. Uvidom u te ugovore Ćaleta bi dobio sve podatke o tome ko, koliko vremena i po kojim cijenama kupuje. To bi mu omogućilo da kroz OBN TV, čliji je vlasnik, ponudi velikim oglašivačima povoljnije ugovore. Kako su najveći oglašivači multinacionalne kompanije koje, uglavnom, svoje regionalne urede imaju u Zagrebu, gdje stoluje i Ćaletina medijska agencija, stvar postaje jasna. Povoljnijom ponudom (vještački povoljnijom), mogao bi iz igre isključiti javne servise i tako povećati prihode svoje OBN TV. Ovim ne bi samo isključio javne servise već i bosanskohercegovačke agencije koje vrše usluge medijskog planiranja i zakupa medijskog prostora za multinacionalne kompanije.
Previše naivno i prozirno da bi bilo ostvarivo!
Pretpostavljajući šta se iza brda valja, javni servisi i agencije su zatražili pomoć pravnih eksperata za tržišnu konkurentnost.
