Nema nikakve sumnje da marketing postaje sve više digitalan. To su, na tek završenoj konferenciji Diggit, brojnim primjerima dokazali slovenski i međunarodni digitalni stručnjaci. Tako Saša Dimitrievski, partner i član izvršnog odbora Pristopa, smatra da ‘digital‘ funkcionira kao marketing i komunikacijska platforma, dok je marketinška kampanja samo njen sastavni dio. Šta se događa u digitalnom svijetu, pokazao je s novim videom Erika Qualmana ‘Socialnomics‘, kojeg možete pogledati na kraju ovog teksta. Nažalost, Slovenija ne prati svjetska digitalna dešavanja jer je udio digitalnog oglašavanja u ukupnom oglašavanju još od 2008. godine ‘stabilan’ i iznosi svega četiri odsto.
Jasna Suhadolc, direktorica agencije VirtuaPR, je u dijelu Diggita posvećenom društvenim medijima predstavila rezultate internet istraživanja o upotrebi društvenih medija u slovenskim poduzećima. Čak 96 odsto, od 75 poduzeća koliko ih je učestvovalo u istraživanju, tvrdi da komuniciraju preko društvenih medija pod imenom poduzeća i/ili svoje robne marke. Pri tom preovladava upotreba Facebooka (kod 93 odsto ispitanih), slijede Twitter (75 odsto) i YouTube (62 odsto). Među razlozima za upotrebu društvenih medija u poduzećima u prvom redu navode poboljšanje prepoznatljivosti robne marke (85 odsto), zatim izgradnju zajednice (73 odsto) i dobijanje povratnih informacija (62 odsto). Preko društvenih medija poduzeća u najvećoj mjeri poručuju o novim proizvodima i uslugama (90 odsto), objavljuju informacije koje nisu neposredno povezane s poduzećem, ali su zanimljive za ciljne javnosti (72 odsto), u čak 56 odsto ih koriste za nagradne igre.
U samo 19 odsto ispitanih poduzeća, u komuniciranju preko društvenih mreža pomažu specijalizirane agencije. U najvećem broju slučajeva poduzeća zamole agenciju za pomoć u realizaciji oglašavanja u društvenim medijima (64 odsto), u 57 odsto slučajeva agencije u njihovo ime komuniciraju preko društvenih medija. U većini poduzeća (59 odsto) uredništvo društvenih medija ne uključuje više odjela, najviše su tome posvećeni u marketing odjelu (54 odsto), slijedi odjela za odnose s javnostima (26 odsto), tek nakon njih dolazi odjel za podršku potrošačima (3 odsto). Što se budžeta tiče, 53 odsto ispitanih je potvrdilo da će u 2014. godini raspolagati s većim budžetom za društvene medije nego je to bi slučaj lani. Zanimljiv je i podatak da poduzeća približno četvrtinu svog ugleda pripisuju činjenici da komuniciraju preko društvenih medija, pri čemu očekuju da će taj udio za tri godine biti veći, gotovo 40 odsto.
Kako koriste društvene medije u njihovim poduzećima, pokazali su Pepe Moder, direktor digitalnog marketinga i komuniciranja u italijanskoj kompaniji Pirelli Tyre i Klaus Valskov, partner u danskoj agenciji Agenda Strategies. Obojica su se našli pred zanimljivim izazovom – kako u društvenim medijima komunicirati i povezati potrošače s naizgled tako neprivlačnim proizvodom, kao što su automobilske gume ili brodski kontejneri. Iz svog su iskustva nanizali brojna korisna saznanja od toga da je u dsruštvenim medijima smisleno komunicirati samo ako svojim kupcima imate kazati nešto zaista dragocjeno, nešto što bi im mnogo značilo, do toga da se ne isplati investirati u promociju objava na Facebooku ili Twitteru, jer je to isto kao da biste oglašavali na televiziji, trošak takvog oglašavanja nije ništa niži. „Ako plaćate za povećanje dosega na društvenim mrežama, to znači da potrošače svojim objavama niste uspjeli uključiti u dijalog. Zašto se onda uopšte truditi?“, kazao je Pepe Moder. On poduzećima predlaže da društvene medije koriste prije svega kao podršku kupcima jer ljudi očekuju da će neko uvijek biti tamo i odgovarati na njihova pitanja, pohvale i kritike. „Najvažnije je dobiti povjerenje ljudi. Ugled ne možete kupiti,“ kaže Moder. Klaus Vlaskov je između ostalog istakao da se kod upotrebe društvenih medija radi o komunikaciji, a ne marketingu, o dijalogu, a ne o guranju (push) poruka.
