Piše: Nina Milićević, Grizli komunikacije
Danas smo na svakom koraku preplavljeni količinom informacija koja nam se servira. Bilo kroz digitalne, TV ili tiskane medije, procjenjuje se da smo dnevno izloženi između šest i deset tisuća oglasa. Zato je danas dizajnerima izazov imati uvijek svježe ideje i konstantno pokušavati iznenaditi publiku. Postoje razne platforme na kojima dizajneri objavljuju najuspješnije radove, dijele svoja iskustva, traže inspiraciju i prate što je u trendu, a često nailazimo i na članke koji predviđaju trendove u grafičkom dizajnu i brandiranju. S tim na umu, koliko je dakle uopće važno pratiti trendove kada je riječ o vizualnom identitetu?
Već duže vrijeme se zadržao trend pojednostavljivanja logotipa. Primjerice, to je sve više vidljivo u autoindustriji. Informacije koje se prenose nastoje se pojednostaviti što je više moguće, pa se na kreativan način reducira kompleksnost logotipa zadržavajući dodatnu vrijednost koju brend nosi. Ako dizajn ima manje detalja, računamo da će ga samim tim publika brže procesuirati, zapamtiti i prepoznati. Ipak, kod minimalizma je često tanka linija između dosadnog i genijalnog jer je izazov izraziti ideju s malim brojem elemenata. U tom slučaju može pomoći i igra s negativnim prostorom. Jednostavni logotipi svoje uporište pronalaze u snazi samog dizajna, a ako je dizajn jednostavan ostavlja prostora i vremena za traženje značenja u negativu.
Poput jednostavnosti, u posljednjih par godina još su neki trendovi postojani. Moglo bi se reći da tu pripadaju oživljavanje vizualnih identiteta u 3D-u, linijske ilustracije, hologramske pozadine i oslanjanje na tipografiju. Sve češće primjećujemo i retro stil kojim brendovi kroz nostalgiju ističu svoj vijek postojanja, kao što je nedavno napravio Burger King redizajnom svog vizualnog identiteta. Nasuprot minimalizmu javlja se i trend maksimalizma gdje se nastoji koristiti što odvažnije kombinacije boja i uzoraka, s puno detalja koji ostavljaju jako malo praznog prostora.
Osim trendova u radovima drugih dizajnera, i ažuriranja dizajnerskih programa često određuju smjer razvoja grafičkog dizajna. Neki do sada 2D programi otvaraju dodatne mogućnosti 3D značajkama. Korištenjem takvih alata dajemo dizajnu dubinu i dimenziju i ne govorimo više samo o ilustracijama već i o 3D logotipu i tipografiji.
Ono što zasigurno znamo je da trend označava ono što je popularno u određenom trenutku i da dizajn koji je danas trendy sutra može izgledati zastarjelo. Vremenski period korištenja dio je strategije stvaranja vizualnog identiteta, pa kada se govori o samom logotipu, trebao bi biti dizajniran „bezvremenski“. Logo je glavni nositelj vizualnog identiteta i ne bi trebao biti podložan trenutnim trendovima, već se prilagođavati samo kod primjene na novim trendovima u tehnologiji.
Dakle, važno je pratiti trendove i u njima pronalaziti inspiraciju, ali ne i nužno oslanjati se na njih. Naime, smjer koji je u trendu često će pratiti većina, a ključno je diferencirati se od konkurencije. Kao što znamo iz povijesti da se trendovi vraćaju, nove generacije donijet će nove trendove koji će po svemu sudeći biti inspirirani onim starima. Neovisno o aktualnostima, kod gradnje vizualnog identiteta uvijek moramo imati na umu o kojoj industriji se radi, koja je ciljna skupina i gdje želimo pozicionirati brand, a uz to i predstaviti glavne atribute branda.
Naravno, inspiracija nije samo na internetu. Kada kreativne misli zakažu, najbolje je promijeniti okruženje – izaći iz ureda, prošetati, promatrati svijet oko sebe, ali i razgovarati s kolegama. Ponekad od stabla ne vidimo šumu, a u kreativnom procesu se nerijetko događa da baš od šume ne vidimo stablo i onaj pravi smjer razvoja koncepta.