Piše: Vladimira Dorčova Valtnerova, Minority & Local Media Development Center
Svi pokazatelji raznih istraživanja i prognoza razvoja medija idu u korist ulaganja u digitalne medije, u internet kojem i pripada budućnost kao mediju manjinskih i lokalnih zajednica, jer on omogućava da pripadnici grupa sami sebe predstave i međusobno komuniciraju u virtuelnom svetu. Kako navode autori knjige Informaciono komunikacioni sistemi, Miroljub Radojković i Branimir Stojković, time se uspostavlja horizontalna mreža zajednica koje žive u virtuelnom svetu, prostoru koji istovremeno pripada svima, a nikome posebno.
Kada u takvom kontekstu analiziramo sadašnje stanje i mogućnosti razvoja ovdašnjih manjinskih i lokalnih medija, onda je shvatanje potrebe razvoja novih medijskih brendova više nego prihvatljiva. To zasigurno znači skok u takozvani plavi okean digitalnog doba.
Sadašnji medijiski trendovi idu u pravcu brendiranja medijskih proizvoda, bez obzira na to da li se radi o nacionalnom mediju, mediju manjine, lokalnom mediju ili mediju neke industrijske kompanije. Ako bilo koji medij hoće da opstane na tržištu, on mora da se povinuje novim pravilima igre koji govore u prilog potrebe kreiranja brendova. Kako naglašava Media Change, brend je jak ako ima jak odnos sa potrošačima koji se zasniva na zajedničkim vrednostima koje potrošače povezuju i koje potrošači dele sa svojim izabranim brendom. Brendom, koji živi i u realnom životu, ali i na internetu, socijalnim mrežama itd.
Postavlja se pitanje koje su to vrednosti koje povezuju potrošače, u našem slučaju čitaoce sa našim manjinskim i lokalnim medijima? Mogući odgovori spadaju u opseg emocionalnog tipa: emocija, (nacionalni, lokalni itd.) identitet, prostorna identifikacija, promocija tolerancije i multikulturalizma, očuvanje tradicije.
Nameće se i sledeće pitanje: kako u modernom digitalnom medijskom okruženju tradicionalni mediji da povrate i dokažu svoj društveni značaj, jer moramo da priznamo da ga sa razvojem digitalnih medija gube? Odgovor leži u kvalitetnom brendiranju medija i njegovom uspešnom plasiranju na svim mogućim platformama koje nudi medijsko i tržišno okruženje.
Ako idemo dublje u svugdeprisutne medijske dileme o očuvanju štampanih medija, pa dalje konkretizujemo očuvanje štampanih lokalnih i manjinskih medija, postavlja se pitanje opstanka medija, jer posebno kod manjinskih zajednica je razvijena bojazan o gubitku medija u print-izdanju, ukoliko se medij odluči na strateški iskorak prema digital first i brendiranju medija.
Prema našem mišljenju, upravo digitalna transformacija i razvoj novih medijskih proizvoda koji su brendirani obezbeđuju novi život manjinskom i lokalnom mediju i jačaju njegovu poziciju u društvu.
