ManpowerGroup SEE (Jugoistočna Europa) najavljuje službeno uvođenje 4-dnevne radne sedmice za sve interne zaposlenike u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Bugarskoj i Sloveniji, nakon uspješnog preliminarnog pilot projekta koji je trajao četiri mjeseca i pokazao pozitivan utjecaj na dobrobit zaposlenika i produktivnost same kompanije. Uz već ranije implementirane opcije rada od kuće, ManpowerGroupna regionalnoj razini diže ljestvicu i pruža veću dozu fleksibilnosti zaposlenicima jasno pokazujući primjer drugim partnerima, klijentima i ostalim poslovnim subjektima na tržištu.
Ljudski rad i način obavljanja posla je oduvijek snažno pratio napredak ekonomije, znanosti, tehnologije, kao i svih drugih društvenih okvira koji su ga definirali. Sam Henry Ford, legendarni proizvođač automobila, uveo je 5-dnevnu (40 sati) radnu sedmicu i time oslobodio subote i nedjelje za svoje zaposlenike još davne 1926. godine. Danas, nakon gotovo 100 godina, mnoge kompanije također uviđaju da je vrijeme za promjene.
Kada uzmemo u obzir pojave poput nedostatka adekvatnih vještina, talenata, brze promjene u automatizaciji i digitalizaciji, “burn-out” sindrome, stres te konačno, efekte pandemije Covid – 19, dolazimo do zaključka da su fleksibilne politike poslovanja i vrednovanja ljudske produktivnosti jedini način da se zadrži i motivira ljudski kapital
koji je dostupan većini kompanija.
Tako i ManpowerGroup, na razini regije kao i u Bosni i Hercegovini u kojoj posluje od 2018. godine, od oktobra 2021. pokreće testni pilot 4-dnevne radne sedmice u kojem su tokom zadanog vremenskog roka mjereni svi dostupni kriteriji njegove uspješnosti. Počevši od zadovoljstva internih zaposlenih, načina na koji se obavljaju radni zadaci, produktivnosti te do krajnjeg povratnog odgovora klijenata. Analizom konkretnih brojeva i rezultata doveli su do trajne implementacije ovakvog vida rada.
Zadovoljstvo, veća motivacija i produktivnost te generalna dobrobit internih zaposlenika dodatno je analizirana kroz interno istraživanje zadovoljstva zaposlenih- Work & well-being.
Evo najvažnijih zaključaka:
Probni rok od 4 mjeseca, koji je bio vrlo uspješan, nije donio promjene u zadovoljstvu klijenata i partnera s načinom na koji se posluje.
- ManpowerGroup u svim državama zakonski provodi 4-dnevnu radnu sedmicu, pokrivajući sve troškove naknada, doprinosa i beneficija za zaposlenika.
- Zaposlenici ManpowerGroupa iz svih zemalja regije navode visoku razinu angažmana i dobrobiti u rezultatima ankete, koja je provedena nakon implementacije 4-dnevne radne sedmice.
- Istraživanje o radu i dobrobiti pokazuje da 89% zaposlenika smatra da je njihova ravnoteža između posla i privatnog života bolja sada nego što je bila prije uvođenja 4-dnevnog radnog rasporeda. Drastično manji broj zaposlenika razmišlja o promjeni radnog mjesta i karijere.
Razlozi implementacije
4-dnevna radna sedmica predstavlja i dalje relativnu novost na svjetskom i domaćem tržištu rada. Također, predstavlja način rada koji bi mogao izravno odgovoriti na nove društvene potrebe i trendove poslovanja te rada, dok bi njegova sve veća implementacija mogla donijeti veće socijalne i održive promjene.
Ideja koja stoji iza 32-satnog radne sedmice je optimizacija poslovanja i vrednovanje ljudskog rada prema postignutim rezultatima za razliku od zastarjelog i limitirajućeg ograničavanja na satnicu od 40 sati sedmično. Uz olakšavanje stresnih faktora koje često zahtjeva balansiranje privatnog i poslovnog dijela života, skraćeni radna sedmica blagotvorno djeluje na mentalno zdravlje koje danas postaje sve veći izazov kod radno aktivne populacije.
Aleksandar Hangimana, GM ManpowerGroup SEE, objašnjava:
„U vrijeme kada ljudski kapital postaje sve važniji i vrjedniji, imamo čast i odgovornost ne samo brinuti o svojim zaposlenicima i procesima, već i o zaposlenicima i procesima velikog broja domaćih i svjetskih kompanija. Svojim primjerom, pokazujemo da je naša politika “storyDOING” dominantnija od “storyTELLING”. Radujemo se što ćemo podijeliti iskustvo četverodnevnog projekta i drugim pravnim osobama kako bi se tržište rada jugoistočne Europe približilo najkonkurentnijim europskim tržištima.”
