Piše: Mirjana Pašćan, Bonitet.com
Nedavna analiza vještačke inteligencije (AI) donijela je manje-više neočekivane i ’bezbojne’ rezultate. Analizirajući svijet od samog početka 19. vijeka do danas, vještačka inteligencija je pokazala slijedeće:
- svijet je postao dosadan
- u svijetu je sve manje boja
Vještačka inteligencija je rekla
Analizom ljudskog stvaralaštva od umjetnosti do industrijskog dizajna, algoritam u studiji AI je pratio promjene boja kroz vrijeme analizirajući na stotine hiljada djela, predmeta, objekata, svega što je čovjek kreirao u prethodna dva vijeka do danas.
Zanimljivo je da je prije dvjesta godina čovjek stvarao boje i bio okružen bojama. Siva ili kombinacija bijele i crne bile su prisutne samo 15%.
A danas?
Danas je sve sivo. Svijetom danas dominiraju predmeti, artikli i materijali koji su crni, bijeli ili sivi. Vještačka inteligencija je takva sada tako u 60% slučajeva. Crvene boje, recimo, nema ni na vidiku.
Što se auto-industrije tiče, 70% proizvedenih automobila su crni, bijeli ili sivi.
Ista je ahromatska situacija i u svijetu enterijera. Najprodavaniji i najtraženiji tepih je siv baš kao što je i garnitura za sjedenje. Najčešći nazivi proizvoda su ’magla’, ’oblak’ ili ’sumrak’.
Ugledne robne marke Burberry i Balenciaga su fokus grupama i istraživanjem tržišta pokušali da opravdaju promjene na logu. Slijedeći princip osrednjosti ništa novo nisu dobili.
Šta je danas lijepo?
Otkud ovaj deficit boja i zašto je svijet postao siv i dosadan?
Ključna riječ je ’prosjek’, odnosno, danas je važno ono što se dopada većini. Masovna proizvodnja ne može da zadovoljava individualne potrebe. Pojedinačne želje i aspiracije nemaju nikakav značaj. Pošto je masovnost uzela stvar u svoje ruke, očekivano je da traži matricu po kojoj će kupcu ponuditi proizvod koji će zadovoljiti prosječan ukus, a siguran teren su siva, crna i bijela.
Savremena realnost je dobrim dijelom digitalna, što će reći da je satkana od podataka koji se klasificiraju i obrađuju s ciljem da se standardiziraju. Takvom obradom individulanosti su nevažne što zapravo i potvrđuju sva istraživanja koje se tiču lijepog. Za većinu ljudi, kažu istraživanja, lijepo je prosečno. Isto tako, čovjek procjenjuje da je lijkepo ono što vidi više puta, za razliku od onoga što vidi samo jednom. Poznatije je ljepše.
Kuda dalje?
Ovakvo stanje normalnosti, koje je dosadno i bez boja, vrlo lako može odvesti u problem da sve u okruženju izgleda isto. „Budemo li slijepo pratili prosjek i brojeve, sve naše brendove, biznise i nas same dovodimo u rizičnu poziciju“, napisao je istraživač ponašanja Nik Hobson u svom tekstu o pomenutim novim podacima AI.
Set Godin, marketing majstor koji je poznat po neumornom insistiranju na različitosti i iskakanju od proseka, u svojim knjigama i tekstovima ističe važnost principa ’biti drugačiji, biti čudak, nenormalan’. Godin upozorava: „Jedna je stvar gora od toga da budete prosječni, a to je da budete prosječni i da to predstavljate kao novo i posebno.“
Vještačka inteligencija jeste vještačka, ali očigledno je da umije da sabere i oduzme kakvo je stanje aktuelne realnosti baš kao i one par desetina godina prije nje.
