Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Ideja platforme za upravljanje kriptofondovima ICONOMI je privukla gotovo 3500 investitora iz cijeloga svijeta, koji su zajedno uložili 10.5 mio USD, što predstavlja 11. najveći crowdfounding projekat na svijetu.
Tim Mitja Žagar, suosnivač kompanije ICONOMI, učestvuje na Golden Drum festivalu na panelu Web 3.0 The Next Creativity Starts Now kojeg će voditi Zenel Batagelj, partner u Valiconu. Razgovarali smo s Timom o novom obliku prikupljanja kapitala za nove ideje.
Na panelu Golden Druma ćete, sa još dva sagovornika (Max Kordek i Alexander Vasylchenko), govoriti o budućnosti decentralizirane ekonomije na globalnoj mreži. Šta donosi nova ekonomija, u čemu je bolja i šta sve omogućava? Kažu da će nova ekonomija pojesti staru. Zašto?
Nova ekonomija u prvom redu odbacuje mnogo “balasta” koji se kroz istoriju nakupljao na praktično svim tačkama poslovnog procesa. Za nju je karakteristično da rješava postoojeće poteškoće barem 10x bolje od trenutnih usluga na tržištu. Uvertira u to se dogodila već sa kompanijama kao što su Airbnb i Uber. Iako će pravi uvod tek nastati na leđima nove ekonomije koju predstavlja blockchan tehnologija, odnosno platforma kao što je Ethereum (ili Lisk).
Možemo biti još drastičniji. Nova ekonomija otklanja većinu, ako ne i sve probleme koji trenutno pritišću ekonomiju. Glavna tehnološka novost, koja sve to omogućava je blockchain – otvoren, javno dostupan popis svih transakcija, zaštićen jakim kriptografskimi mehanizmima. U novoj ekonomiji dobre ideje imaju jednake mogućnosti za uspjeh – bez obzira na to odakle dolaze. Ne trebaš imati kumove i veze do jedan odsto najbogatijih. Lobiranje i zakulisne igre, uključivanje politike – sve je to stvar prošlosti. Nova ekonomija već djeluje globalno, ima doseg posvuda dokle seže internet. Radi se o kvantnom preskoku, o revoluciji u razmišljanju koja je za realziaciju trebala niz evolucijskih pomaka u potpornim tehnologijama.
Ako bismo morali istaći samo jednu prednost nove ekonomije, onda je to drastično ubrzanje procesa i to na svim područjima – od prikupljanja kapitala, do razvijanja proizvoda, do komunikacije i skupljanja povratnih informacija od korisnika.
Zanimljiv je taj novi način prikupljanja početnog kapitala? Šta je zapravo novo? Zašto se niste latili toga na stari startup način?
Kod ovakvog načina prikupljanja zaista nije bitna geografska lokacija, koja dolazi do izražaja ako nisi iz SF.
U EU se ozbiljni investitori mogu prebrojati na prste i pri tom, naravno, moraju biti iz tvoje branše (opaska: svaki ozbiljan investitor ima dvije ili tri industrije u koje investira, npr. Fintech, VR, SAS) i tako se, na kraju, pokazuje da je u EU, npr. deset ljudi iz 3h VC firmi koje moraš ubijediti. Dakle imaš tri pokušaja, ako si uspio kod svih dobiti »termin«. Pri tom se s jednim od njih, sa ljudsko/filozofske strane ne slažeš, ostaju ti još dvojica, itd. Na nov, crowfound način predstaviš ideju pred dvadesetak hiljada ljudi od kojih će 3500 investirati. Na taj način servis VC-a prvo postaje manje relevantan, a drugo, pristup startupovima imaju i investitori sa 100 eura, na primjer.
Glavna novost je ubrzavanje vremena. Startup poduzetnici su morali donedavno posjećivati razne konferencije, poslovna takmičenja, przentaciuje, roadshowe i individualno se susretati sa investitorima, poslovnim anđelima i ubjeđivati ih, odgovarati na pitanja, prilagođavati se ponekad neracionalnim zahtjevima… U toku životne dobi startup poduzeća su morala proces ponavljati više puta (više investicijskih ciklusa). U međuvremenu je bilo malo vremena za stvarni razvoj proizvoda, kruta stvarnost je da se s njima founderi nisu imali vremena mnogo baviti jer je bilo važnije prikupljanje kapitala da bi poduzeće uopšte moglo (pre)živjeti do dosega slijedećeg milestona. Kada je, poslije približno pet godina, startup poduzeće konačno razvilo svoj proizvod i počelo generirati prihode, VCi su polako odlazili, a poduzeće se prijavilo na berzu i tako po običaju uradilo IPO (initial public offer)…
Stvar izgleda prejednostavna – poduzetnik predstavi ideju i predlaže svoje rješenje, zainteresirana globalna javnost svojim novcem »glasa« da li mu vjeruje, odnosno da li u njegovom rješenju vidi potencijal. Sav tako dobijen novac predstavlja vlasnićčki udio, ali u digitalnom obliku kripto udjela (app tokens). Proces prikupljanja kapitala traje od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Da li je uspješan vidi se odmah nakon nekoliko dana. Poduzetnik se vrlo brzo može početi baviti samo svojim proizvodom koji će zato biti bolji, na tržištu će biti za magnitudu prije nego što bi bio obično. Proces izdavanja kripto udjela se zove ICO (initial coin offering), prvi pravi ICO se dogodio ljetos (TheDAO). Ovakav način prikupljanja sredstava postaje sve omiljeniji zbog rekordne brzine.
Stari način prikupljanja kapitala nema više smisla, jer je ICO u mnogim pogledima superioran.
Vaša kompanija je zapravo platforma za upravljanje fondovima. Prikupili ste 10.5 mio USD. Kako ste uvjerili investitore da vam vjeruju?
Prvo moramo priznati da smo, kao finansijska institucija s bankarskom licencom za procesiranje plaćanja, i prije toga već bili prisutni na tom tržištu, tako da nismo počeli kao »newbiji« bez istorije. Svojim prethodnim radom smo pokazali da smo kao ekipa vrijedni povjerenja što je, u kombinaciji s dobrom idejom i pravim trenutkom za ulazak na tržište, uspjelo pobuditi interesovanje kod gotovo 3500 pojdinaca koji su tako postali dio naše pionirske priče.
Investitore smo ubijedili odličnom idejom, profesionalnom ekipom i prvorazrednim te, prije svega, transparentnim komuniciranjem. Iako svijet kriptovaluta postoji već neko vrijeme, ulazak u njega je tehnički vrlo zahtjevan. Ljudi uglavnom još uvijek ne razumiju šta to sve skupa zapravo znači. Znaju, odnosno čuli su da je to ekonomija koja je u zadnjih pet godina porasla za više stotina procenata. Kada pogledaju crvene brojke u finansijskim dnevnicima, te negativne kamatne stope u bankama, nije im potrebno mnogo da saberu 1 + 1. Žele biti dio nove ekonmije i ICONOMI je most koji omogućava ulaganje u taj svijet svakome bez bilo kakvih znanja. Ako znate ulagati u investiijske fondove koje vam je preporučio vaš finansijski savjetnik ili čak službenik iza prozorčića u banci, možete preko ICONOMIja ulagati i u svijet kriptovaluta.
Dio priče je i fond koji će ulagati u poslovne ideje slične ICO. Kakve mogućnosti za investicije tražite? Odakle dolaze ti projekti? Imate li već neki konkretan projekat za primjer?
Jedan od fondova će se zvati ICONOMI.PERFORMANCE. Bit će to aktivno upravljan fond koji će investirati u startupe s područja decentralizirane ekonomije. Investirat će u naperspektivnije projekte, a značajnu ulogu će igfrati i višeslojna provjera (due dilligence). Osim kapitalskih investicija, kompanijama u koje će ulaziti nudit će i savjetovanje i otvaranje vrata, slicno kako to danas rade VCi. Ekipa ICONOMIja je prisutna na svim većim događajima iz svijeta kriptovaluta gdje se lično susreće sa svima koji u tom prostoru nešto znače. Zato je i prepoznavanje dobrih priča moguće mjesecima prije se one otisnu u traženje novca. Već smo pregledali mnogo potencijalnih projekata, a dnevno se evaluiraju novi. Zanimljivo je da većina tih projekata ne dolazi iz SAD, već su geografski vrlo decentralizirani.
Nova ekonomija – nova kreativnost? Gdje je tu prostor za kreativnost?
Its all about creativity. Osim toga, da bi se blockchain integrirao u sve pore trenutne ekonomije, to omogućavaju sasvim nove usluge koje prije nisu mogle postojati. Već sada omogućava potpuno nove koncepte kao što su, npr. Prediction market, internet usluge koje nemaju vlasnika već samo upravljače. U budućnosti to može dovesti do toga da su stvari same svoj vlasnik od dvogleda na tački razgledanja, stanice za punjenje električnog automobila, ili bi sam auto mogao biti svoj vlasnik. Kada bude zaista pala prva industrija/vertikala (npr. osiguranje), to će izazvati poplavu novih usluga. Zamislite da na APIjevima možeš jednostavno međusobno povezivati usluge kao što su zdravstveno osiguranje i kupopvina avionskih karata. Web 3.0/plativ i povezan internet je takođe podloga za AI.
Ako poduzetniku nije potrebno da prati uhodane trendove i pravila, to onda otvara prostor za potpuno nove ideje. Ideje koje su donedavno “gate keeperi stare ekonomije”, engleski investitori i VC fondovi, vječno gladni novca i megalomanskih zarada, ubili bi već na smom početku! Prije svega tu se zna dogoditi kvantni preskok od ideja koje donose samo novac (što je prije bilo a must have), ka idejama koje donose prednosti koje je teško vrednovati sa ROI i predviđenom dobiti za slijedeću godinu. Takve ideje su neophodne i dobre za sve nas i naše potomke. Da, navijam u smjeru velikih rješenja za to što percipiramo kao globalno nerješive probleme o kojima svi goore, a niko ništa ne želi da uradi. Globalno zagrijavanje, na primjer. Kada se resetuje se starih pravila otvaraju se vrata u svijet kojeg danas niko ni zamisliti ne može.
Vaša je uloga pružiti šansu investitorima koji žele ostvariti visoku dobit. Kakva može biti ta dobit? Šta je sa prglednošću i sigurnošću?
ICONOMI je od samog početka potpuno transparentan prema svim učesnicima. To ćemo objavljivanjem periodičnih izvještaja nastaviti. Iz tih izvještaja će biti vidljivi svi troškovi i prihodi poduzeća. ICONOMI je dugoročan posao i iako smo svi mi ispod kože krvavi, želimo vidjeti brzu dobit, glavna mogućnost za bizarni rast kriptovaluta i decentraliziranog tržišta je u mass adoptionu. Ali ako pogledamo zadnje godine, u kripto svijetu oko deset odsto godišnjeg rasta nije ništa čudno.
Kako ćete ostvariti postavljene ciljeve, šta će biti slijedeći korak?
Nakon ovogodišnjeg pokretanja fondova iduće godine nas čeka dovršetak platforme koja će zainteresovanim upravljačima omogućiti da na njoj upravljaju svojim fondom. Naše obećanje je da od upravljača (to može biti bilo ko), očekujemo kripto – znanja, a za sve ostalo ćemo se pobrinuti mi. Investicijski fondovi, odnosno kategorija upravljanja sredstvima za plaćanje (fee) je ogromna katetgorija finansijskog svijeta vrijedna preko 73 triliona USD. I upravo je finansijski svijet područje koje u mnogo čemu još uvijek radi kao prije nekoliko decenija. Evolucija se još nije dogodila i ICONOMI obećava da će je »uberzizirati«. To će biti dobro prije svega za potrošače jer ćemo u taj svijet uinijeti transparentnost kako pri troškovima vođenja, tako i pri evidentiranju uspješenosti, na osnovu čega će se lakše odlučiti kome povjeriti svoj novac.