Gaming industrija širi se nevjerojatnom brzinom, no ono što smo dosad smatrali samo tinejdžerskom razbibrigom pretvorilo se u suvremeni fenomen koji uključuje pripadnike raznih generacija. Zato smo odlučili saznati kakva je statistika prisutnosti gaming industrije u Hrvatskoj u odnosu na svijet, postoje li podaci o tome koje su skupine, s obzirom na dob i spol, najzastupljenije i, što je najvažnije, kakve mogućnosti igranje igrica nudi komunikacijskoj industriji iz poslovne perspektive.
Bili smo u potpunosti iskreni i naglas se upitali što mi to imamo od gejmanja, a svojim su nam odgovorima mnogo toga rasvijetlila dvojica stručnjaka – Gregor Firbas (CEO, Futura DDB) i Nikola Stolnik (CEO, Good Game).
Što se događa u ovoj dinamičnoj industriji i nije li, na kraju krajeva, igranje igrica samo za djecu? Odgovore pročitajte u nastavku.
Gregor Firbas, CEO, Futura DDB
Definitivno! Ali ovo unutarnje dijete njeguju majke, očevi, inženjeri, izvršni direktori, nogometne zvijezde i, da… čak i tinejdžeri bucmastih obraza koji odrastaju. A to je, prema posljednjim službenim podacima, najmanje 30% stanovništva. Najnovije istraživanje Deloitte 2022 Digital media trends pokazalo je da je prodor gaminga među ciljanom skupinom milenijalaca i generacije Z u Europi veći od 95%, a oni provode 40 sati mjesečno igrajući igrice, što je više od prosječnog radnog tjedna. Sve to, naravno, odvlači pozornost od drugih kanala i načina zabave ispred ekrana.
Općenito, poslovne prilike u gamingu mogu se podijeliti na tri glavna stupa.
Prvi je i najvažniji, naravno, izravno oglašavanje u samim igrama. To zahtijeva ozbiljan angažman brenda da se pozicionira u ovom segmentu. Takve se odluke obično donose na krovnoj ili regionalnoj razini i izravno su povezane s izdavačem igre.
Drugi je stup izgradnja komunikacije i aktivacija vezanih za određene igre i uključuje sve od organizacije natjecanja do produkcije sadržaja koje ljudi konzumiraju.
Treći je stup najšire polje, koje nije izravno vezano uz određenu igru, već se temelji na kulturnim trendovima koje stvara i sadržajima koje konzumira gaming zajednica.
Otvaraju se mogućnosti i na polju sponzorstava e-sporta, vjerujem da će i to u narednim godinama porasti u regiji na razinu na kojoj je trenutno na drugim tržištima istoka i zapada.
U inozemstvu su snagu ovog kanala prepoznali najveći tradicionalni brendovi u svim segmentima, od automobilske industrije, gdje se ističu BMW i Mercedes, do modnih brendova poput Guccija i Polo Ralpha Laurena, jedne od najvećih osiguravajućih kuća na svijetu Geico, pa sve do klasičnih maloprodajnih lanaca poput njemačkog Lidla.
Na žalost, mi u regiji u tome zaostajemo. Baš me zanima koji će brend prvi skupiti hrabrosti iskoristiti potencijal nezasićenog tržišta i stvoriti konkurentsku prednost u ovom segmentu.
Nikola Stolnik, CEO, Good Game
Gaming industrija je neprikosnoveni broj 1 unutar kategorije zabavne industrije i kao takva nudi neusporedivo više opcija komunikacijskim stručnjacima i industriji u odnosu na alternativu. Stručnjaci imaju stoga “široko polje” bavljenjem gamedev studijima, izdavačkim kućama, pojedinim gaming IP-evima, gaming influencerima, platformama, potrošačkim i prehrambenim proizvodima. Ne zaboravimo na medijske outlete, event industriju vezanu za gaming i digitalne proizvode. Mogućih grana za nove poslovne prilike komunikacijske industrije ima više nego što ih je moguće nabrojati u jednom članku.
Drugi je par rukava što je, kao u svakoj industriji, za prepoznavanje prilika potrebno biti na izvoru informacija i razumjeti gaming. Stil komunikacije i korisnike. Bili smo svjedocima korištenja prokušanih mainstream taktika u gamingu, koje, nažalost, ne funkcioniraju i komunikaciju klijenta pretvaraju u cringe pred ciljanom publikom. Predlažem stoga da se stručnjaci koji ciljaju gaming kao svoj idući iskorak temeljito upoznaju sa speficičnostima industrije jer pristup “igrao sam igrice u srednjoj”, nažalost, nije dovoljan.
Ako su vama i vašem brendu potrebni svježi komunikacijski iskoraci, gaming je zlatni rudnik, sudeći po onome što su iznijeli naši sugovornici. Ali oprezno – samo zato što je riječ o igri, ne znači da je se može shvatiti neozbiljno.
Ne preostaje nam ništa drugo nego pratiti tko će na tržištu povući sljedeći gejmerski potez!
Zanima nas i vaše mišljenje o ovoj temi; ako se želite uključiti u razgovor, budite slobodni pridružiti se u komentarima na LinkedInu IAB-a Croatia.
