Pozivanje na ekologiju i održivost u posljednje vrijeme postaje više od trenda i neizbježno je u svim segmentima življenja, pa tako i nezaobilazan faktor uspjeha svake kompanije. Iz ere We are going eko uskočili smo u eru We are eko jer zeleni potrošač jasno komunicira svoje potrebe.
U nastojanju da se što više približi svojim klijentima i da u njihov život unese nove vrijednosti, UniCredit Banka je redifinirala svoje komunikacijske ciljeve dodavši im još jedan: Biti prepoznat kao Banka koja nastoji unaprijediti kvalitetu življenja svakog stanovnika Bosne i Hercegovine. Ostvarivanje ovog cilja Banku bi trebalo pozicionirati kao banku koja unapređuje životnu sredinu, brine o okolišu, utiče na buđenje EKO svijesti građana u BiH i povećava konkurentnost Bosne i Hercegovine.
O eko bankarstvu govori Selma Riđanović Kenović, direktorica marketinga i komunikacija UniCredit Bank.
Kako je došlo do kreiranja eko strategije Banke?
Razmišljali smo šta možemo uraditi za Bosnu i Hercegovinu da bismo pomogli našim klijentima u povećanju njihovog izvoznog potencijala i kako, zapravo, pojačati konkurentnost Bosne i Hercegovine. Šta mi kao banka možemo učiniti, osim stalnog podizanja kvaliteta naših usluga? Takođe smo razmišljali kako možemo doprinijeti povećanju kvaliteta života svakog od nas, svakog pojedinca, što jeste naša misija. Kroz naše analize smo shvatili da konkurentska prednost Bosne i Hercegovine jeste njena nezagađenost i nerazvijenost. Ovo može zvučati pomalo paradoksalno, ali je tako. Imamo čiste vode i čistu zemlju, što jeste, na neki način, rezultat naše industrijske nerazvijenosti. Hajdemo to pretvoriti u dugoročnu prednost. Neka su istraživanja pokazala da u razvijenim zemljama Evrope treba pet godina da se zemlja očisti kako bi postala podobna za organsku proizvodnju hrane. Naša zemlja je samo površinski prljava, ispod je potpuno čista. U Evropi je sve površinski čisto, a dubinski prljavo. Dakle, čista voda i čista zemlja su velike konkurentske prednosti za proizvodnju hrane i eko turizam. Imamo šume, imamo dosta sunca, Hercegovinu, vinograde… Nama su dolazili ljudi iz UniCredit Grupe koji se bave ovom regijom i kazali da je Sarajevo zadnja barijera koja ne liči na rest of the world, koje miriše na sebe.
Kako je uprava banke reagirala na te ekološke ideje koje su došle iz marketinga?
Jako dobro. Svi mi imamo djecu i svi razmišljamo dugoročno o svijetu u kojem će ona živjeti, vraćamo se osnovnim obiteljskim vrijednostima.
Usvojili ste ekološku strategiju za period od tri godine, tako da je 2012. prva godina realizacije. Šta ste uradili u ovoj godini?
Sa RSG radijem smo pokrenuli akciju Uljepšajmo svoj grad. Prošle sedmice smo otvorili prvo dječije igralište na Alipašinom polju. Sve u tom parku je napravljeno od drveta i posjeduje eko certifikat. Lokaciju su nominirali građani. Uskoro ćemo odabrati i drugu, jer imamo fond kojeg možemo koristiti.
Osim Sarajeva, da li planirate slične akcije i u još nekim gradovima?
Akcija Uljepšaj svoj grad ima svoj život po Bosni i Hercegovini. Naredne i narednih godina ćemo u nju uključivati i druge gradove.
Dalje, pokrenuli smo akciju odricanja od papirnih izvoda kako bismo sačuvali naše šume. Svaki klijent, koji se odrekao papirnog izvoda, automatski je donirao 10 KM u fond za pošumljavanje. Na taj smo način prikupili sredstva za veći broj sadnica koje ćemo posaditi ove jeseni. Postoji e-banking, m-banking, postoje bankomati, sve su to transakcije bez papira. U krajnjoj liniji, lakše vam je elektronski platiti neki račun iz kancelarije ili iz kuće nego ići u banku, popunjavati naloge, stajati u redu. Zagađujete i zrak jer dolazite autom, trošite više jer plaćate parking. Mi smo cijelo ovo ljeto komunicirali našim klijentima prednosti elektronskog bankarstava koje ne zahtijeva papir.
Istovremeno smo napravili Facebook aplikaciju Zasadi drvo tako da su ljudi sadili drveće tamo gdje su željeli. Htjeli smo napraviti svojevrsno takmičenje, posebno za mlade ljude i na taj način ih podstaknuti na razmišljanje o tome šta znači zasaditi jedno novo stablo, šta znači jedan nepotrebno isprintani papir.
Pa i papir koji se isprinta ide na reciklažu.
Razvijamo eko svijest unutar banke da se ne smije printati ono što nije neophodno i svaki iskorišteni papir ide u reciklažu, nema bacanja.
Od početka godine smo u Banci uveli pravilo da se samo radi sa recikliranim papirom. On jeste skuplji, ali se dugoročno isplati. Godišnje izvještaje, svaki liflet, planer, sve radimo na eko papiru.
Čak i od svoje kuće donosite papir da biste ga odložili u eko kantu.
Da, kutije od riže, dječije crteže koji mi više ne trebaju. I ne samo ja, već i mnogi drugi uposlenici Banke tako rade. To su mali pomaci, ali ako ne krenemo od sebe ne možemo očekivati ništa ni od drugih. To je filozofija naše Banke. Prvo mi, kako bismo mogli i drugima kazati da tako rade.
Da li je neko prepoznao vrijednosti vaše akcije?
Ovo je dug proces. Mi vjerujemo da će nam se u dogledno vrijeme priključiti i naši klijenti kao i dio građanstva. Simpatično je da smo ovih dana dobili mail od Udruženja pčelara. Oni su čuli za našu akciju pošumljavanja i mole nas da te sadnice budu friendli, one koje su dobre za med. To znači da nas počinju prepoznavati kao partnera u stvaranju uvjeta za ekološki boljitak ove zemlje.
Što se tiče poslovnih partnera mi formiramo već i bankarske proizvode koji su ekološki osviješćeni, za projekte energetske efikasnosti, imamo posebnu kreditnu liniju za ekološke projekte, imamo eko depozite itd.
Šta je slijedeći projekat?
Za Dan štednje, 31. oktobra, radit ćemo edukaciju najmlađih o važnosti vode u Bosni i Hercegovini.