U susret predstojećoj konferenciji Snaga komunikacije, u partnerstvu s Woman.Comm klubom, donosimo vam intervju s Krešimirom Macanom, jednim od najistaknutijih hrvatskih komunikacijskih savjetnika i predavača, specijaliziranim za krizno i strateško komuniciranje te digitalne društvene medije.
Kao vlasnik i osnivač agencije Manjgura, jedne od prvih hrvatskih PR agencija osnovane još 1997. godine, već gotovo tri decenije oblikuje domaću i regionalnu komunikacijsku scenu. Tokom svoje bogate karijere vodio je komunikaciju za brojne domaće i strane investicije, uspješno sudjelovao u izbornim kampanjama u Hrvatskoj i regiji, savjetovao dvojicu hrvatskih premijera te gradio reputaciju brojnih brendova.
Za svoj doprinos struci, Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) dodijelila mu je Grand PRix nagradu za životno djelo 2019. godine. Tom prilikom je istaknuto da je „Krešimir Macan u hrvatskom PR-u ono što je Digitron među kalkulatorima – jedna od prvih asocijacija kada se govori o odnosima s javnošću u Hrvatskoj.“
Kako biste opisali trenutno stanje komunikacijske industrije u regiji i koje su najveće promjene koje primjećujete u posljednjih nekoliko godina?
Pratimo svjetske trendove i vrlo brzo ih usvajamo, a neke i prodajemo svijetu, što potvrđuje sve veći broj najprestižnijih svjetskih nagrada za marketinšku i druge komunikacije koje pristižu u regiju (Cannes Lions, IPRA Golden World Awards i brojne druge). Medijska scena se drastično mijenja kroz digitalnu transformaciju koja je dodano ubrzala primjenom umjetne inteligencije, pa se tako i mi moramo brzo prilagođavati tim promjenama. Sve se više proizvodi vlastitog sadržaja, klijenti i mi postajemo male redakcije – mediji sami za sebe. I ja sam osobno postao podcaster prateći trendove da se jedan veliki dio publike odmaknuo od glavnih medija i traži informacije na alternativnim platformama poput podcasta – što je također potvrda da pratimo svjetske trendove.
Koje trendove u komunikacijama smatrate ključnim za budućnost – šta će oblikovati industriju u narednih 5 do 10 godina?
Veliki pritisak digitalne transformacije na medije koji će se mijenjati, a kako se bude mijenjala medijska ponuda mijenjat će se i naše usluge. Umjetna inteligencija jako pritišće i medije, ali i kreativnu industriju. U sljedećih nekoliko godine, čak ne 5 ili 10, bit će normalno da je cijela marketinška kampanja napravljena uz pomoć umjetne inteligencije što dovodi do potpune promjene u pristupu u tom dijelu industrije – od dizajna do zvuka, od fotografija do videa. Morat ćemo se izboriti za svoj prostor – netko će tom umjetnom inteligencijom trebati upravljati – oni koji to prvi pametno savladaju bit će u prednosti
Koliko se komunikacijska industrija danas suočava s izazovima povjerenja i autentičnosti, i kako ih možemo prevazići?
Nepovjerenje u klasične medije je veće nego ikad, a umjetna inteligencija je omogućila stvaranje savršenih lažnih dokumenata, fotografija i videa i na momente će biti teško razotkriti što je lažno, a što stvarno i tu će cijeli svijet imati puno problema. Mediji bi trebali ostati čuvari točnosti, prvenstveno javni servisi koje svi plaćamo u EU, pa ne moraju trčati toliko za prihodima od reklama i čitanosti, ali moraju ostati relevantni. Tko će u moru informacija odrediti što je točno, što je kvalitetno veliko je pitanje – hoće li dijelu ljudi to uopće biti bitno? To je ono čega se osobno bojim.
Vaša tema na konferenciji nosi naziv “Umijeće gubitka povjerenja – Kako političari vlastitom (ne)komunikacijom grade zid između sebe i građana” – zašto je ona važna upravo danas i šta želite da publika ponese iz vašeg izlaganja?
Rat u Ukrajini i drugi mandat Donalda Trumpa, pandemija prije njih, su totalno poljuljali povjerenje ljudi u političare i glavne medije, ali kao da političari još toga nisu svjesni. Voze oni kao svih godina dosad i ne vide da građani gube strpljenje ako ne rješavanju njihove svakodnevne probleme. Zato se ne treba čuditi rastu populističkih opcija, najčešće desnih koje biračima govore ono što žele čuti, iako nužno nemaju praktična rješenja za njihove probleme. Ali birači će svejedno pokušati s njima, pa makar eksperiment neuspio kao što smo vidjeli npr. u Brazilu. Promjene se događaju i u Europi – vidite Češku i Slovačku. Nije niti stanje u regiji Zapadnog Balkana nešto bolje – nestabilnije nego ikad na prvi pogled i političari ne mogu računati automatski na glasove koji su ih gurali godinama. Političari kod nas i šire su „odlepili“ i nisu među narodom – kad se to dogodi stižu brze promjene, puno brže nego ikad prije.
Koliko su događaji poput konferencije Snaga komunikacije važni za razvoj komunikacijske industrije i jačanje profesionalne zajednice?
Uvijek je dobro naći se među kolegama i provjeriti kako industrija, ali i tržišta dišu. Jesmo li mi na zemlji i pratimo li sve što se oko nas događa. Ako ste početnik jako je bitno da vas iskusniji motiviraju i dodatno pokrenu da date svoj kreativni doprinos industriji, a starijima je to uvijek neka vrsta usporedbe gdje stoje u odnosu na kolege. Bitno je da je razmjena iskrena i profesionalna, tada profitiramo svi dugoročno. Velika je stvar kad dobijete potvrdu da dobro radite i to od samih kolega – može vas uistinu kvalitetno motivirati na daljnje iskorake.
Woman.Comm Club okuplja i povezuje lidere i liderke u industriji – šta ovakva mreža znači za napredak pojedinaca i cijele industrije?
Ovo je jedna od rijetkih industrija u kojoj danas dominiraju žene na svim razinama, pa i onim rukovodećim i to je za pozdraviti. Woman.Comm Club im omogućuje da se povezuju na svim razinama, da upoznaju lidere koje su im uzori i kojima streme, te da bez opterećenja pristupe svima koji se okupe na konferencijama i druženjima. Vjerujte i nekad naizgled mali poticaj može značajno pozitivno utjecati na karijere pojedinaca, tim više ako im on dođe od iskusnijih kolega ili kao pohvala za dosadašnji rad. Tu kolegijalnost i podršku bih istaknuo možda kao najveći dobitak s ovih naših druženja.
