Ghassan Karian jedan je od govornika na predstojećoj 23. Međunarodnoj PRO PR konferenciji, koja će se održati u hotelu Hilton Podgorica od 26. do 28.03.2026. Svoju karijeru započeo je kao menadžer političkih kampanja u Velikoj Britaniji, a zatim prelazi u sektor odnosa s javnošću, kao direktor medijskih odnosa u agenciji Rowland Communications, dio agencije Saatchi & Saatchi.
2006. osnovao je Karian and Box, agenciju koja je ubrzo postala vodeći britanski partner za employee engagement i promjenu korporativne kulture. Agencija je sarađivala s brojnim globalnim brendovima, pomažući im da redefinišu svoje vrijednosti, svrhu i kulturu. Danas Ghassan vodi globalni biznis kompanije Ipsos posvećen angažmanu zaposlenika i organizacijskoj kulturi. Kao savjetnik na nivou izvršnog odbor, radi s kompanijama poput Avive, British Airwaysa, Diagea i Nestléa, pomažući im da povežu poslovne ciljeve s kulturom i vrijednostima koje pokreću njihove ljude.
Uoči njegovog dolaska u Podgoricu, Ghassan govori o globalnim trendovima u komunikacijama, ulozi vještačke inteligencije i izazovima koji oblikuju budućnost PR industrije.
Postavili ste globalne standarde u istraživanju. Ko su bili vaši klijenti i kako je sve počelo?
Sve je počelo jednostavnim uvjerenjem – da su odluke jake onoliko koliko su snažni uvidi koji stoje iza njih. Na početku karijere vidio sam koliko mnogo organizacija donosi odluke zasnovane na pretpostavkama, a ne na dokazima. To me navelo da izgradim istraživačku praksu zasnovanu na strogosti, transparentnosti i globalnoj uporedivosti.
Tokom godina naši klijenti su bili multinacionalne kompanije, državne agencije, globalne nevladine organizacije i vodeći univerziteti – svi oni koje povezuje jedna stvar: potreba da razumiju ljude i tržišta s tačnošću i dubinom. Od praćenja globalnog raspoloženja potrošača do oblikovanja nacionalnih komunikacijskih politika, naš cilj je uvijek bio da podatke pretvorimo u stvarni uticaj.
Hoće li AI algoritmi promijeniti metodologiju istraživanja tržišta, i ako hoće – kako?
Apsolutno – vještačka inteligencija ne mijenja samo brzinu kojom analiziramo podatke, već i dubinu kojom ih razumijemo. Tradicionalno istraživanje tržišta oslanjalo se uglavnom na uzorke, ankete i statističke procjene. AI dodaje novu dimenziju: prepoznavanje obrazaca u velikom obimu, kroz strukturirane i nestrukturirane podatke – od teksta i slika do društvenih signala i ponašajnih tragova.
No, prava transformacija leži u integraciji. AI nam omogućava da kvantitativne i kvalitativne uvide spojimo u realnom vremenu, stvarajući potpuniju sliku ljudske motivacije. Međutim, iako algoritmi mogu obrađivati informacije, još uvijek ne mogu tumačiti značenje u ljudskom smislu. Budućnost pripada partnerstvu između ljudskog prosuđivanja i mašinske inteligencije – gdje data naučnici, psiholozi i stratezi zajedno rade na otkrivanju ne samo šta ljudi rade, već i zašto to rade.
Dolazite na PRO PR konferenciju kao najviše ocijenjeni govornik prema anketama učesnika. Kako ste doživjeli PRO PR konferenciju?
To je bilo zaista inspirativno iskustvo – ne samo zbog visokog profesionalnog nivoa učesnika, već i zbog atmosfere iskrene radoznalosti i razmjene ideja. PRO PR konferencija nije samo još jedan stručni događaj; to je zajednica u kojoj se praktičari, akademici i lideri okupljaju da razmotre ljudsku stranu komunikacije.
Posebno me dojmila otvorenost i napredan duh diskusija – naročito o etici, reputaciji i tehnologiji. Priznanje učesnika mi je velika čast, ali prava nagrada bila je energija zajedničkog učenja.
Po vašem mišljenju, koji su najveći izazovi u PR industriji, a koji u marketingu?
U PR-u je danas najveći izazov – povjerenje. U doba dezinformacija, polarizovanih narativa i algoritamskog pojačavanja, kredibilitet je postao rijedak resurs. PR stručnjaci ne smiju samo upravljati porukama, već moraju ponovo izgraditi same temelje javnog povjerenja – kroz transparentnost, odgovornost i autentično pripovijedanje.
U marketingu je glavni izazov – relevantnost. Publika je fragmentisana, pažnja kratkotrajna, a vrijednosti se brzo mijenjaju. Brendovi se više ne mogu oslanjati samo na demografiju, moraju razumjeti kontekst, emociju i svrhu. Uspjeh će imati oni marketari koji gledaju dalje od kratkoročnih metrika i grade odnose zasnovane na značenju i obostranoj vrijednosti.
Svjedočimo novim poslovnim praksama i promjenama u ponašanju mlađih generacija, što sve utiče na odgovornosti i procese interne komunikacije. Kako to vidite?
Svaka nova generacija redefiniše radno mjesto – ali ono što je sada drugačije jeste brzina promjena. Mladi profesionalci očekuju transparentnost, inkluzivnost i svrhu, ne kao pogodnosti, već kao osnovne uslove. Takođe, komuniciraju drugačije – horizontalnije, digitalnije i saradničkije.
Ova promjena preoblikuje internu komunikaciju iz modela „odozgo prema dolje“ u dvosmjerni dijalog. Organizacije koje uspiju biće one koje znaju slušati jednako koliko i voditi. To više nije pitanje „upravljanja zaposlenima“, već uključivanja zajednica talenata.
Na kraju, ove promjene su zdrave. One guraju organizacije da postanu više ljudske – a to je dobro i za kulturu i za rezultate.
