Pojam pametnih gradova sve se češće spominje u kontekstu urbanog planiranja, upravljanja gradskim uslugama te smanjenja troškova i potrošnje energije. Diljem Europe i svijeta sve je više pozitivnih primjera gradova koji su implementirali informacijsko – komunikacijske tehnologije te na taj način povećali učinkovitost svakodnevnih upravnih procesa.
„Pametan grad se može vizualizirati kao velik sustav s mnoštvom međusobno povezanih i integriranih podsustava i komponenata. Da bi taj sustav funkcionirao, ključno je stvoriti solidne temelje u vidu brze i kvalitetne mreže interneta da bi se učinkovito i bez prekida moglo upravljati zasebnim sustavima i njihovom uzajamnom komunikacijom. Glavni čimbenik uspješnosti svakog pametnog grada je smart grid sustav, a uključuje niz operativnih i energetskih mjera poput pametnih brojača, instrumenata, obnovljivih izvora energije te energetski efikasnih resursa, a služi za upravljanje svim ključnim procesima poput prometa, vodoopskrbe i struje“, istaknuo je Darko Lopotar.
Ulaganje u pametne tehnologije zahtjeva značajna sredstva, ali to nužno ne znači da samo bogati gradovi mogu postati pametni gradovi.
„Važno je napomenuti da projekt nastanka pametnog grada nije kratak te se sredstva postepeno odvajaju za unapređenja iz godine u godinu. Primjerice, Kopenhagen je započeo s ulaganjima 1994. godine kada je ugrađena gradska optička mreža te je postepeno razvijao pametne tehnologije. Implementacija pametnih rješenja osigurava određene uštede, što znači da u gradskom proračunu nastaje više prostora za daljnje investicije,“ zaključio je Darko Lopotar.