Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Izvor: Exchange4media
Prema pisanjima svjetskih medija Google razmatra ugradnju sopstvenog ad blokera u svoju tražilicu Chrome. Wall Street Journal, koji je prošle sedmice prvi put objavio ovu vijest, tvrdi da bi nova funkcija trebala biti dostupna i na mobilnim i desktop verzijama Chrome-a. Navodno će se moći uključiti po defaultu i filtrirati oglase za koje se smatra da narušavaju korisničko iskustvo.
Prema izvještajima, još uvijek nije jasno da li će ovaj dodatak blokirati samo oglase koji se smatraju lošim, ili sve oglase na nekoj web stranici. Wall Street Journal navodi da će Google vjerovatno izaći u javnost sa najavaom ovog proizvoda u narednih nekoliko nedelja.
Možda je čudno da se Google, koji sam po sebi uvelike ovisi o prihodima od digitalnog oglašavanja, odlučuje na tako drastičan korak. S obzirom da na Chrome otpada gotovo 53 posto ukupnog tržišta tražilica globalno, i da se procjenjuje kako će Google u 2017. zaraditi oko 72,69 milijardi USD od oglašavanja (izvor: eMarketer), ovaj potez može izgledati kao samoubistven za internet giganta, međutim, također bi se mogao pokazati kao prilično lukav potez.
Prije svega, upotreba ad blokera je u konstantnom porastu u posljednjih nekoliko godina širom svijeta. Najpopularniji formati oglasa koji se koriste danas su ujedno i oni koje korisnici smatraju najnametljivijim i nezanimljivim, te stoga ne čudi zašto korištenje softvera za blokiranje oglasa raste. Također ne iznenađuje da oglašivači rade navrat-nanos kako bi pronašli rješenje za ovaj problem.
Google, kao i većina izdavača, nikada nije bio veliki fan ad blokera, te se u prošlosti često izjašnjavao protiv kompanija kao što je Adblock. Međutim, shvativši rastući uticaj ovih programa, čak i Google je platio Adblock-u da stavi njihove oglase na whitelist, što je poslovni model zbog kojeg se i sam Adblock redovno nalazi na udaru kritika.
Sada međutim, uz sopstveni softver za blokiranje oglasa, Google će imati potpunu moć odlučivanja o oglasima koji se mogu prikazati. Također, pošto je Chrome dominantan pretraživač na svijetu, velika većina korisnika ne bi morala da koriste softver treće strane, čime se efektivno smanjuje Google-ova ovisnost o takvom softveru.
Ali kako će softver za blokiranje oglasa unutar samog Chrome-a, najpopularnijeg pretraživača na svijetu, utjecati na digitalno oglašavanje? To ostaje da se vidi, a neki tvrde da bi i Google mogao u potpunosti odustati od ideje. Ali ako se koraci u ovom smjeru nastave, to bi moglo imati značajnog odjeka u industriji digitalnog oglašavanja. S druge strane, to bi prisililo izdavače i oglašivače da stvaraju kvalitetnije oglase i da se strožije pridržavaju standarda industrije, što je od koristi i za oglašivače i za publiku.
Wall Street Journal također piše kako bi neprihvatljive vrste oglasa trebale biti one koje kao takve definišu službena tijela u industriji, kao što je Koalicija za bolje oglase (Coalition for Better Ads), a koja kao oglase „koji su ispod praga prihvatljivosti za potrošače“ navodi i autoplay video oglase sa zvukom, pop-up prozorćiće, itd.
Ali pitanje je šta će spriječiti Google da blokira oglase koje ne poslužuju oni? Ili, da naplaćuje takvim oglasima prolaz kroz filtere? Na prvi pogled čini se da bi takav scenarij dao još veću moć ionako impresivnom gigantu, ali malo je vjerovatno da će Google pokušati da ugrozi svoju poziciju kao i trenutnu delikatnu poziciju u kojoj se nalazi digitalno oglašavanje. Međutim, ako Google zaista uvede sopstvene ‘whitelisting‘ standarde, nezavisno od prihvaćenih tijela industrije, to bi moglo dovesti do još veće konfuzije o tome koje standarde poštovati.