Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Komunikacija Agrokora prema medijima, angažiranje mlađe publike ozbiljnim vijestima, digitalna transformacija gospodarstva uz STEM, izazovi razvoja novih kategorija proizvoda, samo su neke od tema koje su obilježile konferencijski dio desetog Weekend Media Festivala.
Konferencijski dio otvorio je panel Agrokor naš Svagdašnji na kojem se govorilo o komunikaciji Agrokora prema medijima u vrijeme krize. „U liniji komuniciranja bilo je previše ljudi koji su neformalnim kanalima nudili najluđe moguće priče čak i kad je bilo očigledno da je sve gotovo. Kao primjerice da su dobili ogroman novac od Kineza, to je bila dosta ozbiljna sramota“, rekao je Gojko Drljača, zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista. Direktorica komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri Violeta Colić, koja je i sama prije pet godina bila u komunikacijskom timu Agrokora, mišljenja je kako je cijela komunikacija oko krize bila pogrešna. „Kada se dogodi kriza jedino što nemate kao mogućnost je da odlučite ne komunicirati. Agrokor se odlučio upravo na tu opciju. Interes ne nestaje, okrenut će se drugim sugovornicima i tražiti informacije na drugim mjestima. Čak 95 posto informacija je došlo iz drugih izvora, a samo pet posto iz kompanije“, izjavila je.
Uslijedio je panel o STEM području koje je najavio robot Pepper. „Da bi napravili digitalnu transformaciju gospodarstva treba nam oko 200 tisuća ICT digitalnih stručnjaka, a mi ih danas imamo oko 50 do 60 tisuća. Samo dvije do tri tisuće takvih profila godišnje izlazi iz obrazovnog sustava. Ne samo da ih ne obrazujemo dovoljno nego i ne radimo ništa da ih zadržimo“, kazao je Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Hrvatskog Telekoma. Svoje mišljenje izrazio je inovator Mate Rimac koji stalno zapošljava stručnjake iz STEM područja: „Imamo preko 100 otvorenih natječaja, većina je iz STEM područja. Ako jedna mala firma u maloj zemlji treba toliko stručnjaka to najbolje pokazuje ogroman potencijal“.
O tome kako je radio uspio postati jači nego ikada uz TV koji diktira medijsku scenu razgovarali su medijski stručnjaci iz Australije, Austrije i Hrvatske. Kao posebna gošća pojavila se pjevačica Mia Dimšić koju su panelisti predstavili kao dobar primjer ‘vizualiziranog zvuka’. „Klasična podjela TV-radio nestaje, jer sada i radio producira vizualne sadržaje. Društvene mreže omogućile su radiju da nadomjesti sliku, odnosno tu komponentu koja mu je nedostajala“, izjavila je programska direktorica Antene Zagreb Katarina Sučić te dodala: „Ako je sadržaj dobar naći će put. Sigurna sam da će radio opstati, samo je pitanje na kojim će uređajima to biti, a to je izazov koji ćemo mi u Hrvatskoj imati prije nego drugi u svijetu.“
Društvene mreže bile su tema predavanja ONE ON ONE: Kako dobiti veliku publiku za ozbiljne vijesti. „Kod videa produciranih za društvene mreže najvažnije su prve tri sekunde u kojima morate izazvati emocije i korisnicima reći zašto bi im trebalo biti stalo do vašeg sadržaja“, kazao je Jon Laurence, nagrađivani urednik online rubrike britanskog Channela 4 čiji video prilozi dosežu milijune pregleda. „Čim smo se počeli baviti ozbiljnim i izazovnim vijestima, temama koje su zbilja bitne, publika nam je porasla. Tri najvažnije stvari o kojima vodimo računa pri proizvodnji videa su: emocije, identitet i mobile. Ovo je iznimno bitno za sve industrije, a mobile posebno ako se bavite novinarstvom“, zaključuje.
Na panelu „Kad novo pakiranje više nije dovoljno“ govorilo se o izazovima različitih razvojnih sektora. „Telekomi su odavno prestali biti samo pružatelji samo fiksnih i mobilnih usluga, sada su, ukratko, internet kompanije“, kaže Saša Kramar, član Uprave Hrvatskog telekoma na što je dodao: „Mreže koje imamo osnova su digitalne transformacije i ostalih industrija, ali to ne znači da ih nužno smatramo konkurencijom, samo očekujemo da nas se u regulativi tretira jednako. HT je već odavno razvio niz novih kategorija usluga, a u nekima od njih, poput IT usluga za poslovne korisnike ili Smart City usluga za gradove, već sada smo vodeći na tržištu“.
Uslijedio je panel „Don’t Stop Me Now“ na kojem se analiziralo kako ostvariti stalni rast svojih kompanija i zauzeti pozicije na novim tržištima o čemu je govorio i Ram Addanki, generalni direktor Adria klastera BAT-a. Prije Hrvatske, Ram Addanki radio je u mnogim zemljama, od Indije, preko Rusije i Kazahstana do Velike Britanije i Nizozemske. „Izazovi su različiti, ali svugdje je najveći izazov shvatiti što potrošači žele s obzirom na različitost kultura. Kvaliteta proizvoda je ključna. Rast je temeljni cilj poslovanja, a naš je rast u proizvodima nove generacije“, rekao je Addanki.
Panel “Sve što ste oduvijek željeli znati o susjedima, a niste ih se usudili pitati” bio je jedan od najposjećenijih na ovogodišnjem Weekendu. Publika je u prepunoj dvorani provela sat i pol uz fantastične osvrte o dobrim i lošim stranama susjeda. News direktori kanala N1 imali su zadatak goste ispitati o aktualnoj situaciji na Balkanu, a dijalog se na kraju pretvorio u stand up komediju gdje se svatko zabavljao na svačiji račun. „Pitali su me tako jednom prilikom zašto ja stalno kritiziram vladu? Ne bi li bilo lijepo da im malo i pomognem? Pa bi, evo mogu im pomoći kad se budu selili. Nisam baš nešto od selidbi, ali dat ću sve od sebe“, našalio se na račun aktualne vlasti Dragoljub Draža Petrović, glavni urednik i kolumnist magazina Danas iz Srbije.
Panel “Hrvatska ide naprijed?” među stručnjacima je potaknuo debatu o tome postoje li dvije Hrvatske – ona koja želi zadržati postojeći ekonomski model i ona koja želi otvorenije gospodarstvo. „Konkurencija je uvijek dobra, a kod nas je vrlo malo privatnih ponuđača edukativnih usluga. U javnom sektoru su privatne usluge isto male. Trebalo bi raditi da se poveća konkurencija unutar javnog sektora i omogući da se privatni sektor razvije“, mišljenja je Mladen Fruk, partner McKinsey & Company za Hrvatsku.