Piše: Iva Gregov, komunikacijska stručnjakinja
Otmice skupocjenih pudlica, spektakularno spašavanje mačaka sa stabala, otkriće Atlantide, napadi izvanzemaljaca, napadi ZET-ovaca – sve su to vijesti koje nam se najčešće serviraju tijekom ljetnih mjeseci. Takozvana sezona kiselih krastavaca nije novost, kako kod nas, tako i u inozemstvu, gdje se najčešće opisuje kao „spora“, „mrtva“, „blesava“ sezona. Događa se tamo negdje između srpnja i rujna, kada se navodno u svijetu ne događa ništa zanimljivo pa mediji pribjegavaju pompoznim naslovima, nebi li na taj način zaintrigirali ljude za njihov medijski produkt.
I, premda je možda ovaj koncept držao vodu davne 1861. godine kada je izmišljen, te se od tada vjerno, po inerciji slijedi, danas za njega naprosto nema mjesta. Nekada su tiskovine uistinu predstavljale jedini izvor informacija koje su po važnosti varirale s obzirom na godišnje odmore, (ne)zasjedanja političkih skupova i slično, no dolaskom drugih vrsta medija stvar se iz korijena promijenila.
Kako bismo to najbolje shvatili, moramo se osvrnuti na fenomen društvenih mreža koje su izravna posljedica dvadesetčetverosatne dostupnosti interneta, čime nam je informacija u doslovnom i prenesenom smislu servirana na dlanu. Povezivanje na globalnoj razini, otuđenje na individualnoj možda i jest istina kada govorimo o internetu i društvenim mrežama, no činjenica je da i u najzabitijem mjestu na svijetu danas vjerojatno postoji neki oblik kafića koji uz Colu služi i free wi-fi.
Drugim riječima, to znači da se nekoć notorno dosadna medijska ljetna sezona gdje je od gomile nebitnih informacija bio izazov pronaći bitnu, transformirala u udarno vrijeme za mnoge objave, vijesti, najave društvenih i ostalih događanja, a tome su uvelike doprinijele društvene mreže. Ljepota društvenih mreža jest, između ostalog, i ta da su na njima osobe u mogućnosti same kreirati sadržaj koji žele pratiti – od umjetničkih događanja kojima ljetna sezona obiluje do ozbiljnih političkih situacija koje se događaju u svijetu. I to neovisno o tome je li netko na godišnjem odmoru ili ne. Sve te mogućnosti i novi, brzorastući kanali komunikacije kreiraju bogatstvo medijskog sadržaja, koji, kao najprometniji svjetski gradovi diše 24 sata, cijele godine i ne zaustavlja se tijekom ljeta. Bolje rečeno, ne zaustavlja se pogotovo tijekom ljeta, kada su ljudi na godišnjem odmoru te, po svim statistikama, više borave na internetu u potrazi za vijestima koje ih zanimaju.
Ta činjenica otvara novu sferu djelovanja za sve koji žele ostvariti neki vid odnosa s javnošću, oglašavati svoju djelatnost ili skrenuti pažnju na željene aktivnosti. Ukoliko pokrećete novi biznis ili želite održati stari, bitno je osvijestiti kako dostupnost interneta i povećana aktivnost osoba na društvenim mrežama tijekom ljetnih mjeseci briše granice između doma i vikendice, posla i odmora, uključenosti u gradsku žižu i isključenosti od iste. To je razlog zašto na oglašavanje na društvenim mrežama treba staviti naglasak i u ljetnim mjesecima. Sezona kiselih krastavaca možda još uvijek postoji u kolektivnoj svijesti većine zapadnjačkih naroda, no činjenica je da su moderne tehnologije polako, ali sigurno izbrisale mnoge restrikcije koje se tiču našeg svakodnevnog funkcioniranja, pa tako i one o (ne)dostupnosti informacija ovisno o dobu godine. Naš savjet je da iskoristite ovu prednost i potaknete vašu ciljanu publiku da se upozna s djelokrugom vaših aktivnosti upravo u ljetnim mjesecima, kada je ista ta publika na društvenim mrežama aktivnija nego ikad.