Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Izvor: FastCompany
Piše: Harvey Deutschendorf, stručnjak za emocionalnu inteligenciju
Svima nam se desilo: Znaš da bi trebao raditi na nekom projektu, ali čini se nemoguće isključiti sve što odvraća pažnju. I odjednom shvatite da ste već protraćili gotovo čitavo poslijepodne. Ipak, postoje neke jednostavne navike koje možete razviti koje će vam pomoći da se izborite sa odugovlačenjem i „lijenošću“.
Evo 7 načina da iskoristite svoje emocije kako biste pobijedili odugovlačenje:
POVEŽITE ZADATAK SA NEKIM VIŠIM CILJEM DO KOJEG VAM JE STALO
Brže ćemo početi raditi na projektu kada smo pozitivno nabrijani na njegov ishod. Iako možda ne možemo vidjeti kako će završetak nekog izvještaja imati neposrednu korist za nas, razmišljanje o tome kako ćemo se divno osjećati kada dobijemo ono unapređenje za kojim žudimo pomoći će nam da se motiviramo, jer dobro urađen izvještaj možemo gledati kao stepenicu ka napretku u karijeri.
POČNITE SA LAKŠIM STVARIMA
Najteži korak u ispunjavanju nekog zadatka je da uopšte započnete. Često mislimo o onome što moramo uraditi u vidu linearnih sekvenci – početak, sredina i kraj. Međutim, u mnogim slučajevima možemo početi bilo gdje i raditi ka kraju. Početi od najjednostavnijeg dijela zahtijeva manje emocionalnog otpora, a kad počnemo nešto obično nas krene, što nam daje zamah da nastavimo dalje.
RAZBIJTE ZADATAK U MANJE ZALOGAJE
Zadatak će se činiti manje zastrašujućim ako sebi kažemo da ćemo samo pet minuta raditi na njemu. Kao i kod prethodnog savjeta gdje počinjemo sa najlakšim, kada već počnemo raditi otkrivamo da nam je lakše fokusirati se sada, nego se vratiti na nešto kasnije. Odjednom ćete otkriti da ste jednostavno nastavili raditi i mimo vremena koje ste sami sebi odredili.
SREDITE DISTRAKCIJE PRIJE NEGO POČNETE
Ako ste jedna od onih osoba koje imaju problema sa impulsivnošću, šanse da budete ometeni uvelike će se smanjiti ako razmislite o tome šta vas može izbaciti iz takta prije nego počnete sa radom. To vam omogućuje da isključite, odspojite i zamrznete sve i svakoga ko/što bi moglo poremetiti vaš fokus.
SPOZNAJA OKRUŽENJA U KOJIMA NAJBOLJE RADITE
One size fits all nije rješenje kada je riječ o najboljem okruženju za vas. Ja sam ovo shvatio tokom studija, kada su nam savjetovali da ukoliko želimo učinkovito učiti trebamo mirno mjesto bez smetnji. Za mene, tiho okruženje dovodilo je do sanjarenja i lutanja u mislima. Boravak u prostorima gdje je bilo mnogo drugih studenata oko mene zapravo je stimulisao moju usredotočenost. Ako ne znate šta je za vas najbolje, vježbajte u različitim okruženjima, sve dok ne pronađete ono koje vas najviše stimulira.
ODREDITE SEBI NAGRADE UZ PUT
Prije nego što počnete raditi na stvarima sa vaše to-do liste koje bi vam oduzele mnogo vremena i truda odredite sebi neki sistem nagrađivanja uz put. Razmišljajte o tome kako će ukusan biti onaj kremasti dvostruki mocha latte prije nego počnete raditi sat ili dva na vašem projektu. Nakon što ste obavili posao, uživajte u nagradi i sjetite se koliko ste se dobro i zadovoljno osjećali sljedeći put kada se budete morali uhvatiti u koštac sa zadatkom koji biste emocionalno radije izbjegavali. Neka nagrade budu nešto što inače ne biste sebi priuštili, ili učinite nešto za sebe zbog čega ćete se osjećati posebno.
RADITE NA TOME DA SE RIJEŠITE PERFEKCIONIZMA
Potreba da budemo savršeni može biti veliki kamen spoticanja kada trebamo početi raditi na bilo kojem projektu. Winston Churchill je to dobro opisao: „Savršenstvo(perfekcionizam) je neprijatelj napretka. Kad odlučimo da želimo probati nešto novo, na vrata nam zakucaju strah i mogućnost neuspjeha i odbacivanja.“ Strah od grešaka mnoge od nas paralizira i ne možemo početi nešto. Čovjek uči radeći i praveći pogreške. Razmislite o prilikama u vašem životu u kojima ste doživjeli neuspjeh, ali ste potom promijenili pristup i na kraju uspjeli.