Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Piše: Ekrem Dupanović, ekrem@www.media-marketing.com
Slušam na radiju vijest da je knjiga Radio Sarajevo, u izdanju Media Centra, proglašena izdavačkim poduhvatom godine na tek završenom Proljetnom sajmu knjiga. Među autorima čija su sjećanja objavljena u knjizi su i moja. Ispisao sam deset stranica knjige koja ima preko 600 strana.
Radio Sarajevo se prvi put oglasilo 10. aprila 1945. godine, četiri dana nakon što je Sarajevo oslobođeno. Prestalo je emitovati pod tim imenom odmah nakon početka posljednjeg rata. U maju 1992. godine Radio Sarajevo je promijenilo ime i od tada nosi naziv Radio Bosne i Hercegovine. Znamo da promjena imena nije samo formalna već jedna od strateški najvažnijih stvari koje odražavaju promjene u jednoj organizaciji. Tako je bilo i sa Radio Sarajevom. Više ništa nije bilo i neće biti isto. Zbog toga je postojala potreba da se napiše knjiga koja će svjedočiti o 47 zlatnih godina Radio Sarajeva. Ponosan sam na svojih petnaest godina rada na Radio Sarajevu. Zavolio sam radio kao medij. I danas ga najviše volim. Iako ne emituje sliku, radio je najvizuelniji medij jer sve vrijeme dok vam govori vi u svojoj glavi vizualizirate to što slušate. Zato obraćate pažnju na to o čemu se na radiju govori. Kod televizije vas odvuče slika, pamtite ono što ste vidjeli, slabije ono što ste čuli.
Ako bude pravde skončat ću na nekom malom, privatnom, vlastitom internet radiju.
Na Radio Sarajevu sam radio od 1970. do1985. Bilo je to 15 najljepših godina u mom životu. Stekao sam najbolje prijatelje: Mirka Kamenjaševića, Jovu Jovanovića, Radeta Trbojevića, Suada Hadžiomerovića, dragu Bojanu Pandžić…), sprijateljio se sa cijelom radijskom zajednicom u Jugoslaviji, oženio Vedranu, dobio kćerku Asju, kupio stan u vrijeme kada su svi drugi čekali da ga dobiju, Vedrana je otvorila kozmetički salon, ja sam obletio cijelu zemaljsku kuglu. Eto, sad ispade da su mi se sve najvažnije stvari u životu, osim rođenja sina Filipa, dogodile dok sam radio na radiju. Ali, tako je.
Radio je preživio pojavu televizije, prilagodio se internetu koji je i malim privatnim radio programima omogućio da postanu globalno dostupni, ali teško da će preživjeti današnje medijske agencije. Nije im zanimljiv kao medij zbog niskih cijena oglašavanja, a i zbog toga što bi, da urade nacionalnu kampanju, trebali uključiti barem desetak radio stanica. Ko će to istraživati, praviti media-plan za agencijsku proviziju manju od one koja se dobije emitovanjem tri TV spota. Ne isplati se. Ali i do radija je. Nekreativan je u pristupu svom marketingu, u privlačenju agencija i oglašivača. S druge strane, oglašivačke agencije nemaju dobre copy-je za pisanje radio oglasa, niti režisere koji će to dobro upakovati. Na većini nacionalnih i velikih svjetskih festivala kreativnosti u oglašavanju glavne nagrade u kategoriji radija se uglavnom ne dodjeljuju jer ih prijavljeni radovi nisu zaslužili. Šteta!
Danas objavljujemo kolumnu o blokiranju oglasa na internetu. Telekom operateri su počeli reketirati internet medije, traže za sebe dio prihoda ili će neselektivno blokirati sve oglase. Krenulo je u karipskim zemljama, ali internet je to, proširit će se kao kuga vrlo brzo na cijeli svijet.
Kompanija Shine Technologies, koja ima sjedište u Izraelu i značajnu podršku Horizons Ventures, nudi tehnologiju blokiranja oglasa koja omogućava kompanijama da blokiraju oglase na nivou mreže. Tako je u septembru prošle godine mobilni operater Digicel iz Jamajke najavio da će početi implementirati Shine tehnologiju na svojoj mreži, te će blokirati oglase na svim mobilnim ekranima, aplikacijama i mobilnim videima. Iako postoji opt-out mehanizam, kroz korištenje Shine-a, Digicel će po defaultu neselektivno blokirati oglase za sve korisnike, bez nuđenja izbora ili bilo kakve transparentnosti u svojim postupcima. Potrošačima nisu dostupne informacije o tome kako Shine određuje šta potrošači mogu ili ne mogu vidjeti.
Je li ovo krajnje licemjerstvo? Nakon što su sve ovo upakovali kao nešto povoljno za potrošače, Digicel se obratio velikim medijskim kućama sa ugovorima za raspodjelu prihoda. U Digicel-ovoj viziji budućnosti, mreža treba izgledati kao pay-to-play naplatna rampa, pri čemu će se i potrošačima i izdavačima naplaćivati pristup jedni drugima.
Već dugo vremena ne mogu da razumijem ljude koji instaliraju uređaje za blokiranje oglasa, a hoće besplatno da slušaju muziku, gledaju video i čitaju portale. Narod kaže kako nema džabe ni u stare babe. Od čega će živjeti mediji koje hoćeš besplatno da konzumiraš, ako im blokiraš par sekundi oglasa?
Stigao je mail iz Budimpešte. Postali smo zvanični partneri World Communicaions foruma za Adriatic regiju.
Mladi umjetnici su dobili svoje prve prijatelje na portalu Art&Business kojeg takođe mi izdajemo. BeoExpo iz Beograda i sarajevska agencija Via Media su uplatili po hiljadu eura za naš program podrške razvoju mladih umjetnika – Friends of Young Artist. Želite li se priključiti ovom programu? Sa nama je 33.000 Rotary klubova u svijetu koji će lobirati za naše mlade umjetnike, zašto ne biste i vi. Sad imate mogućnost da među prvima postanete dio uspjeha velikog projekta koji će obogatiti regionalnu kulturu i umjetnost.
Danas nam je agencija Homepage potvrdila malu, ali slatku kampanja za hotel Galerija iz Subotice kao primjer dobre prakse u korišćenju interneta generalno sa fokusom na društvene mreže u komunikaciji u hotelskoj industriji. Hvala Miloju Sekuliću (Homepage) i Branimiru Cigaleu (Hotel Galerija).
Želim vam prijatan i nadasve uspješan dan.
Sarajevo, 27. aprila/travnja 2016.