U petak ujutro, nakon što je pogledao kroz prozor i ugledao pravu snježnu mećavu uz ogromne nanose snijega, gotovo svaki Sarajlija se prvo zapitao: “Moram li ja danas izaći iz kuće?” Izašli su zaista samo oni koji su morali. I u takvoj situaciji PR odjel MITA Group može biti zadovoljna odzivom medija na podnevni prijem koji je zakazan u jednom od najboljih sarajevskih restorana. Predstavnici medija iz drugih gradova, kao što je direktorica banjalučkog EuroBlica Dragana Došen, nisu mogli doći, ali je zato od EuroBlica stigla korpa s cvijećem što na najbolji način ilustruje dobru saradnju PR odjela MITA Group i novinara bosanskohercegovačkih medija.
Bila je to prilika da Melisi Sefer Ličin, direktorici PR odjela MITA Group, postavimo četiri pitanja.
Prošla je godina očito bila uspješna za PR odjel MITA Group dok ste odlučili da se medijima zahvalite za saradnju i s njima podijelite svoje zadovoljstvo.
Svake godine zaista bilježimo rast – prošlu godinu smo završili s najvećim brojem klijenata i najviše uposlenih u odnosu na prethodne godine. Sigurni smo da će se taj rast nastaviti. Posebno je važno da smo protekle godine, u segmentu PR-a, uveli nove usluge i dodatno se educirali. U PR odjelu MITA Group smatramo da je svaki medij u našoj zemlji naš klijent – i, koliko god pažnje posvećujemo klijentima, toliko pažnje posvećujemo svakom novinaru s kojim komuniciramo. Svi uposleni u PR odjelu su bili novinari i izvrsno razumijemo prirodu novinarskog posla i potrebe svakog medija. Mediji su krucijalni za obavljanje našeg posla i za nas je novinar, kako često govorimo između sebe – svetinja.
Ušli smo u drugi mjesec 2012. godine. Kakvom vam se nagovještava ova godina?
Prema planovima koje smo napravili – i dalje očekujemo rast, a planirali smo i zapošljavanje novih kadrova i proces odabira je pri kraju. U ovu smo godinu ušli s puno optimizma. Vjerujem u predviđanja direktora nekih od najvećih svjetskih PR agencija koji kažu da nikada nije bilo povoljnije vrijeme za PR.
Sa osmatračnice direktorice jedne od najvećih PR agenciji u BiH imate pregled cijele PR scene. Kako biste je okarakterisali?
Nažalost, PR scena u našoj zemlji je nedovoljno razvijena. Naravno, najveći krivci smo mi koji se bavimo PR-om jer sami sebi „rušimo tržište“ i dignitet profesije. Meni još uvijek nije jasno zašto neke kolege iz struke pristaju na korištenje metoda koje su nezamislive i u teoriji i u praksi u odnosima s javnošću u inozemstvu. Pri tome mislim na “plaćene PR objave”, plaćene tekstove neprihvatljive dužine po novinarskim profesionalnim standardima, plaćene priloge i sl. Gdje je tu naša kreativnost, gdje je tu naša sposobnost da “prodamo priču”? Šta je tu onda naš posao? Dodatno, situaciju komplicira činjenica da se generacije budućih profesionalaca školuju na fakultetima na kojima ih uče da je PR dio marketinga i slično. To su potpuno zastarjeli pristupi. Postoji nerazumijevanje PR-a i kod novinara, i kod klijenata, a nažalost i kod nekih agencija i PR profesionalaca. Sva moderna istraživanja i literatura imaju isti zaključak – PR je posao budućnosti, posao u skladu s komunikacijskim potrebama savremenog čovjeka, posebna nauka koja se studiozno izučava i koja ima svoje postulate, PR je stalna komunikacija, a ne kampanja. Samim tim je i komplikovaniji i predstavlja veći izazov… Naša budućnost je svijetla, ali moramo promijeniti pristup.
Šta bi, po vašem mišljenju, trebalo da se dogodi da se PR počne dinamičnije razvijati u Bosni i Hercegovini?
Budimo realni, PR se u BiH, kada govorimo o agencijama, razvija u skladu sa budžetima s kojima klijenti raspolažu. Budžeti za našu zemlju su neuporedivo manji čak i od budžeta u regionu. Naša iskustva pokazuju da globalne kompanije imaju bitno drugačiji pristup PR-u, u odnosu na kompanije u BiH. U BiH većina kompanija nema osobu zaduženu za odnose s javnošću ili taj posao obavlja odjel za marketing, što dovoljno govori o pristupu ovoj struci. Potrebno je da PR profesionalci više poznaju i cijene svoju profesiju te da sistematski radimo na promjeni svijesti o važnosti PR-a. To je osnovni preduvjet. Razvoj, veći budžeti – sve bi to prirodno trebalo doći nakon toga.