Razgovarala: Lamija Al Hasan
U roku od pet godina Sarajevo bi mogli posjećivati ljudi iz cijelog svijeta sa željom da vide kako je jedan grad na pametan način umrežio javne sektore, očistio zagađenja i popravio ekonomsku i ekološku sliku države.
Osim što sve zvuči kao dobar naučno fantastični film, uspješni i poduzetni, uglavnom mladi ljudi, odlučili su pokrenuti inicijativu i očistiti sarajevski vazduh, poboljšati javni gradski prevoz,
.
Razgovarali smo sa Edinom Saračevićem, direktorem IT HUB 387, jednim od inicijatora projekta iz Sarajeva, u želji da saznamo kakvu nam to budućnost pripremaju:
Šta tačno predstavlja Sarajevo Smart City projekat i koji je primarni cilj?
Sarajevo Smart City projekat je u suštini pokušaj da se preskoči prostor i vrijeme, odnosno kako bi preskočili sve u čemu zaostajemo, te se pozicionirali na sami vrh apsolutno najnaprednijih tehnologija, koje su trenutno popularne u svijetu.
Novi ekosistem koji će eksplodirati u svijetu tehnologije je često spominjani Internet of Things, koji u suštini jeste inspiracija ili srž ideje Smart Citya.
Smart City predstavlja jako puno pametnih senzora ili pametnih hardwarea koji su raspoređeni po gradu; od senzora za temperaturu, zagađenje, kretanje, gradski saobraćaj, a svi prikupljeni podaci se stavljaju u tzv. cloud i na osnovu njega prikupljene informacije koristimo za uštedu električne energije, poboljšanje javnog transporta, te na taj način stvaramo jedan potpuno novi ekosistem.
Na ovaj način bi znali kada je npr. korpa za smeće puna, a komunalno preduzeće bi automatski bilo obavješteno, te bi mogli otići da je isprazne, mogli bi znati je li vrijeme za navodnjavanje usjeva i slično.
Cilj je kroz mrežu malih pametnih senzora, različitih namjena, na neki način kreirati veliki broj novih aplikacija, koji će riješavati jedan ili više problema.
Smart City sam po sebi je i platforma za grad, kao što je i platforma za IT sektor, podatke i kompanije koje će sarađivati na projektu, ne samo one koje se nalaze kod nas u HUB-u već i šire, jer ovakav projekat bi bilo nemoguće da realizujemo sami.
Da li Grad ima razumjevanja za projekat?
Grad čini se da ima razumijevanja. Inicijativa je stara nekih tri mjeseca, iako je ideja mnogo starija. Ima jako mnogo zainteresovanih, što nas na neki način ohrabruje, jer ljudi prepoznaju kompletnu priču i namjeru i mislim da će se stvoriti kritična masa i u gradskim vlastima kao i u mnogim kompanijama, bez obzira na to da li su to tehnološke, IT kompanije ili druge, koje će učestvovati. Kao što sam rekao, poenta jeste između ostalog i izgradnja platforme koja nudi prilike ljudima koji proizvode razne hardware komponente i ljude koji proizvode stvari od plastike ili za one koji se bave elektronikom.
Želimo stvorti savršenu vezu hardware-a, software-a i gradskih infrastruktura, što na neki način po ambiciji i obimu može postati velika priča koja za cilja ima, da Sarajevo postane jedan od vodećih Smart Citya na svijetu.
Tehnologije, odnosno solucije koje mi budemo implementirali u Sarajevu želimo da budu solucije koje će poslužiti kao inspiracija drugim gradovima.
Pitanje je jedino implementacije koja će uvijek zahtjevati puno unapređivanja, odnosno, prva verzija koju uradimo tražit će stalno unaprjeđivanje i bit će stalni proces od prve do neke finalne solucije, jer tek kada vi to primjenite na realan prostor, na realne ljude, kad uradite dobijete feedback, možete unaprijediti soluciju da bude potentnija, jednostavnija za korištenje, zatvorite neki bug i slično.
Sarajevo je prije Beča imali i tramvaj, da li ćemo prije nekih velikih gradova postati Smart City?
Sarajevo je prije Beča imalo tramvaj jer je Beč želio prvo eksperimentisati, jer nisu bili sigurni šta će se tačno dogoditi kada tramvaj puste u vožnju; da li će on zapaliti grad ili možda neće raditi. Na sreću, ovo što mi danas radimo ne nosi opasnost, niti je nešto nepoznato kao što je to bio slučaj sa tramvajem.
Ima li Sarajevo novca za ovakav projekat?
Ako ćemo priotizirati, mislim da je ovo inicijativa koja apsolutno može biti strateški bitna ne samo za grad nego i za kompletnu državu, jer ima u sebi dovoljno snage da povuče jako mnogo ostalih sistema i segmenata. Nije samo pitanje izolovanosti par kompanija i tehnologija već, opet ponavljam, gradimo platformu i puno kompanija se može uključiti direkno i indirektno.
Amerikanci su na sličan način podržali državu kada ekonomski nisu bili baš na zavidnom nivou. Preskočili su nekoliko stepenica i unaprijedili državu, te ostvarili novi progres.
Projekat jeste skup, ali koliko može uštedjeti novac gradu?
Kompletna logika Smarta upravo i jeste da kada napravite konačnu računicu, na kraju shvatite da ste uštedjeli na resursima, energiji, novcu i da je ta ušteda znatno veća od prvobitne investicije.
Da li je 5 godina dovoljno vremena da Sarajevo dođe pameti?
Mislim da smo u stanju pokazati rezultate i prije tih 5 godina i želimo implementirati ideje možda već i u narednih 6 do 12 mjeseci. Pet godina smo uzeli kao simboličan rok jer da bi jedan sistem zaživio i doživio potpunu zrelost, kako bi napravili pravi centar i potresli sistem, procjenili smo da nam je toliko potrebno, iako mi očekujemo da će promjene biti primjetne i ranije.
Lijep je broj 2020 i zvuči lijepo. Na neki način bi bilo simbolično kada bi Sarajevo moglo uči na listu najboljih Smart City gradova baš tad.
Gdje konkretno planirate implementirati sve ove ideje o kojima pričate?
Imamo, za sad, pet projekata; pokušavamo napraviti smart rasvjetu, to jeste rasvjetu koja bi se po potrebi sama smanjivala i pojačavala, odnosno gasila, kada na primjer, nikoga nema u toj ulici i slično, Smart prevoz, jedan je od segmenata gdje korisnici pomoću aplikacija tačno mogu vidjeti kada stiže slijedeći prevoz odnosno gdje se trenutno autobusi nalaze; Smart shopping centar, koji će donijeti novi doživljaj potrošačima; zatim Smart navodnjavanje i možda najbitiniji, kojeg treba vjerovatno i prvog pomenuti jeste projekat kojim pokušavamo riješiti zagađenje vazduha u Sarajevu.