Danas smo čitav sadržaj portala Media Marketinga posvetili podršci Beogradskoj nedelji dizajna. Na to nas je ponukala izjava koju smo dobili juče i u kojoj predsjednik BND-a, Jovan Jelovac, upozorava da dugovi, koji mogu nastati izostankom podrške gradskih vlasti, mogu definitivno dovesti do ukidanja ove značajne manifestacije.
Objašnjenje za stanje oko Beogradske nedelje dizajna potražili smo upravo od Jovana Jelovca.
U svojoj ste izjavi na press konferenciji dosta dramatčino najavili čak i ukidanje Beogradske nedelje dizajna zbog dugova koji mogu nastati ove godine. Koliko je situacija zaista ozbiljna?
Situacija je veoma ozbiljna i nimalo nisam preterao kad sam kazao da dugovi, koji mogu nastati ove godine zbog izostanka gradske podrške, mogu definitivno „ubiti“ Beogradsku nedelju dizajna.
Da li je normalno da sada zatvorimo BND te kao grad, regija i kultura izgubimo pozicije sticane deset godina teškim radom stotina ljudi, lobiranja po celom svetu i uloženih privatnih skoro dva miliona eura. Festival je čvrsto ušao u sve svetske profesionalne kalendare, a grad finasira razne buvljake, kopije kopija i ono što se u stručnom žargonu zove “beauty contest”? Jer naša računica je jako prosta: od grada i države tražimo minimalno – do sada smo dobijali oko 5% budžeta kao podršku (i po tom minimalnom zahtevu smo verovatno jedinstveni), a u ovoj godini ogromne krize u privredi, tražimo možda celih 20%, jer je privatni sektor na kolenima, a od državnih preduzeća nikada ni dinar nismo dobijali. Zamislite!
Za uzvrat donosimo sami ne samo 80% budžeta, nego još i jedan od najkvalitetnijih festivalskih programa u celom svetu, sa preko trideset potvrđenih najvećih kreativnih umova 21. veka u programu konferencije za ovu godinu – od Alvara Size do Troike i Hektora Serana, Jorga Bonera, Jirgena Telera, MED Arhitekts, Non Formata, 180 Amsterdama i još mnogih drugih iz preko 20 zemalja sveta. Valja spomenuti i spektakularni prateći gradski i večernji program, besplatne radionice za profesionalce iz celog regiona, i desetine izložbi dizajna. Sve to radimo besplatno kao volonteri, mnogi od nas po godinu dana. Mi smo strogo neproftino udruženje građana.
Kako izgleda finansijska struktura Beogradske nedelje dizajna?
Matematika BND budžeta je jako jednostavna i transparentna te precizno definisana u konkursnim dokumentacijama i izveštajima. Mi stojimo na tri budžetske noge. Jedna – podrška institucija u iznosu od oko 100.000 EUR, druga – podrška komercijalnih partnera u iznosu od oko 100.000 EUR i treća – podrška posetioca putem kotizacija u iznosu od oko 50.000 EUR. Ako se jedna od te tri noge izmakne, nema BND-a. To je tako jednostavno u realnoj ekonomiji. Ove godine se u prevelikom, da ne kažem brutalnom iznosu, potpuno izmakla noga domaćih institucija. Pri tome BND od svog osnivanja do danas nije sve skupa dobio više od 50.000 EUR od Grada, a nikada do sada niti jednog dinara od države, na primer Ministarstva kulture.
Zašto mislite da je izostala podrška gradskih vlasti Beograda ove godine, zašto niste dobili ni odgovor na vašu aplikaciju?
Ljudi koji vode beogradsku kulturu su napravili čuda (i prave ih svakodnevno), sa skraćenim budžetom koji im se svako malo još dodatno skraćuje. Mi smo ih sada upoznali i znamo koliko se trude da naprave najbolji plan za gradsku kulturu. To je već veliki pomak u odnosu na prošle godine kada niko nije želeo ni da razgovara sa nama. Međutim, problem je mnogo ozbiljnije, sistemske prirode. Tim istim ljudima ruke su totalno vezane kada sa vrha budžeta prvo moraju da isplate gradske institucije i manifestacije kulture, po nekom ugovornom automatizmu, kako nam je objašnjeno, a novca nema dovoljno ni za te troškove.
Voleo bih da mi neko objasni – kako onda da se kreira gradska kulturna politika, a verovatno i državna. Pa valjda je proces kreiranja kulturne politike, pre svega, vezan za neko merenje rezultata i strateško usmeravanje – ko je šta te koliko i kako doprineo kulturi ove sredine, bar u prošloj godini, ako ne i par godina unazad, pa da se izvrši rangiranje na osnovu istih parametara na osnovu kojih se, na primer, rangiraju naučni radovi u svetu (da ne izmišljamo toplu vodu), tipa broj objava u relevantnim medijima, citati u svetskim stručnim časopisima, težina i kvalitet programa prema svim relevantnim stručnim kriterijumima itd. I da taj rezultat bude odlučujući za podršku sredstvima poreskih obveznika, nezavisno od autora ili svojinskog oblika izvora projekta. Naime, po zakonu su privatni i državni projekti u kulturi apsolutno izjednačeni. U praksi se, međutim, dešava potpuni skandal: poreski obveznici obezbeđuju celih 100% budžeta manifestacijama kao sto su, na primer, FEST, BITEF, Oktobarski Salon i celoj listi događaja iza kojih piše “osnivac Grad”, kao što su neki opskurni festivali filma u Sopotu itd…, a svi ostali neka se snađu ili zatvore, jer novca nema ni za ove prve dovoljno. Ko je tačno i kada u ime gradjana doneo takvu odluku? Možda zaposleni u tim “gradskim ili republičkim” kulturnim manifestacijama? I da li je moguće da danas, u vreme ovako strašne krize, neko očekuje, ili još bolje, dobija 100% finansija za svoj projekat od države???
Ako nema dovoljno novca za sve, valjda bi bilo logično da se svima proporcionalno smanji, a ne da se neke manifestacije ukidaju?
Odgovorno tvrdim: ako nema novca za sve, a potpuno razumemo gradske ili državne čelnike da nema – to je normalna situacija u vreme krize, onda je nemoguće da i dalje niko odgovorno ne ocenjuje šta je u ovom kritičnom trenutku potrebno našoj sredini, a šta ne, od obilja programa kulture koji se nude, i nemoguće je da neko dobija 100% budžeta za svoje troškove, a od ostalih se očekuje da sami nabave 90% sredstava. Taj sistem se zove – prevara!
Mi shvatamo da možda nema potrebe za još jednim festivalom ako, na primer, ne radi Muzej savremene umetnosti, verovatno najvažnija kulturna institucija u Srbiji, koja bi apsolutno morala da ima prioritet. Prostim jezikom rečeno, kulture možda ima i previše za ovoliko para, koliko nam je na raspolaganju kao društvu. Možda je vreme za ozbiljnu analizu, transparentnu i preglednu i ta se analiza, sa prioritetima i fer postavljenim pravilima igre, drugim rečima zove “kulturna politika”.
Po našem mišljenju, neki od festivala poput ovih novih, Share-a i Resonate-a, ili Beogradskog Festivala Plesa, idu pravim putem kojim ide i BDW, izuzetno malim oslanjanjem na društvo, brzi, fleksibilni i spretni, a bez kompromisa u vezi vrhunskog kvaliteta programa i svetske povezanosti. Neki, poput Oktobarskog Salona ili starog dobrog BITEF-a, su i inače naši omiljeni tradicionalni gradski festivali, koje i sami rado posećujemo.
Šta je sa sponzorima i kako se ova situacija odražava na saradnju sa njima te koliko značaj BDW ima za turističku privredu Beograda?
Možete zamisliti kako se to odražava na naše potencijalne sponzore iz privrede, kao i na strane institucije koje puno pomažu ali prvo s pravom pitaju da li imamo podršku Grada i Republike!? Jer ko smo mi, zapravo, i šta predstavljamo ako nemamo podršku u Beogradu i Srbiji, kad na svakoj nedelji dizajna u svetu piše da je pod pokroviteljstvom predsednika države, ministra kulture ili ekonomije ili gradonačelnika. Londonski gradonacelnik čak lično poziva goste na London Design Festival, dok je hrvatski predsednik lični pokrovitelj “Dana Orisa” u Zagrebu? BND je prošle godine, dakle 2011, dobio pisanu potvrdu da je festival od posebnog značaja za Beograd i kao takav je svrstan na listu strateških partnera projekta “Beograd 2020”. Pre toga smo mi animirali dve stotine naših alumnija iz preko 30 zemalja sveta da daju podršku Beogradu za kandidaturu, tako što su slali svoja pisma podrške Beogradu pravo u Brisel. I kako nas je projekat “Beograd 2020” strateški podržao ove godine? Tako što nismo dobili ni dinara, iako su nas naši prijatelji iz “Beograd-a 2020” u ličnim razgovorima uveravali da ćemo dobiti sredstva iz konkursa.
Turisticka vaznost BDWa? Pa evo i nje – Beograd je od strane najvažnijeg italijanskog poslovnog dnevnika, milanskog Il Sole 24 Ore, što je ekvivalent Financial Timesa u Italiji, proglašen za najbolju putnu destinaciju sveta u 2011. godini u kategoriji GRAD . Zamislite, pre Njujorka, Barselone, Berlina, Pariza… Razlog? Citiramo: “Posetite Beograd za vreme Beogradske nedelje dizajna i doživite možda najuzbudljiviji kreativni festival na svetu koji će vas potpuno promeniti!”. Mislim da jedino vredni ljudi oko Turističke organizacije Beograda to razumeju i trude se da nam obezbede neke pogodnosti, ali ni oni ne mogu da nam pomognu finansijski.
Za desetak dana će izbori za gradske organe vlasti. Koliko ta činjenica otežava situaciju u iznalaženju pozitivnog rješenja?
Da li je moguće da u godini izbora, kada se meri svaka reč i svaka strateška ideja, nepodržavanjem BDW-a naša država i grad šalju poruku da ih ulaganje u znanje i napredak Srbije ne zanimaju, dva možda ključna benefita koja BND, kao zadužbina grupe građana, donosi ovoj sredini, uz treći – čvrsto pozicioniranje Srbije i Beograda na kreativnoj mapi sveta? Da li možda treba da svih 250 svetskih (i još toliko domaćih lidera), koji su gostovali na BDW-u od osnivanja, napišu oštro pismo našem predsedniku, ili premijeru, ministru kulture, gradonačelniku ili svetskoj javnosti i upozore ih na ovakav tretman kreativnih industrija i kreativne zajednice u Srbiji? Da li smo kao društvo zasluzili da izgubimo jedini profesionalni, svetski festival kreativnih industrija u Srbiji?
Vjerujete li da ipak postoji šansa da se situacija promijeni, da Grad ipak pruži ruku i pomogne u zadnji čas?
Nama u BND-u su ruke vezane. Ostaje nam još par dana do objave poraza. Moramo stegnuti zube i poštujući sve ugovorne obaveze prema, pre svega, stranim partnerima i nekolicini prijatelja iz privrede, u najvećem delu opet sami finansiramo ovaj poslednji BND u Srbiji. Da se onda zahvalimo Beogradu i da preselimo celu manifestaciju u neki drugi centar, u neku drugu državu, koju zanima budućnost.
Sve čitaoce Media Marketinga zaista od srca pozivam da ne propuste ovu, možda poslednju, ali dosta dobru Beogradsku nedelju dizajna u vašem komšiluku, jer cene kotizacija su zaista pristupačne, a ono što doživite na BND – ne možete doživeti možda nigde drugde na svetu.
Vidimo se od 6. – 10. juna u prvom redu!