Razgovarala: Lamija Al Hasan
Media Marketing ima čast dijeliti radni prostor s vrhunskim mladim IT talentima u Nestu 71 i tako biti u epicentru najavljenog projekta Sarajevo Smart City 2020. O projektu smo nedavno razgovarali s Edinom Saračevićem, direktorem IT HUB 387.
Tada smo saznali kako su ciljevi projekta, između ostalog – pomoću strateški postavljenih senzora očistiti sarajevski vazduh, poboljšati javni gradski prevoz, ekološki osvijestiti građane, a Sarajevo učiniti jednim od vodećih svjetskih “pametnih gradova”.
Potencijal Sarajeva, kao “pametnog” grada prepoznale su i velike svjetske kompanije. IBM je jedan od učesnika projekta. Zaintrigirani idejom o Sarajevu kao gradu budućnosti, svježeg vazduha i najsavremenije tehnologije, iskoristili smo posjetu Tamása Vahla, vođe tima za potražnju, Smart City-a centralne i istočne Europe, IBM, kako bismo saznali nešto više o interesu jedne ovako velike kompanije za Sarajevo.
Otkud ideja da baš Sarajevo postane Smart City?
Gradovi poput Sarajeva idealni su za ovakve projekte. Zbog njegove veličine i broja stanovnika moguće je voditi jedan ili više projekata na cijeloj površini grada. U većim gradovima ovo nije moguće, jer bi se projekat morao razbijati na više manjih.
S druge strane, iako su veličina i broj stanovnika idealni, nivo tehnološke razvijenosti ne prati razvoj gradova, poput onih američkih, koji su i prije ideje o pametnim gradovima imali implementirane senzore i slične alate. Međutim, vjerujemo da Sarajevo može preskočiti neke korake i uskoro postati Smart City.
Još jedan razlog zbog kojeg sarađujemo sa Sarajevom je taj što smo ovdje čuli jako dobre ideje. Neke su toliko dobre da mi je čak krivo što ih se mi nismo sjetili.
Ne vidim zašto bi Sarajevo bilo pogrešno mjesto za ovakav projekat. Obratite pažnju na Istočnu Evropu, svi su gradovi manje-više slični i imaju slične probleme. U regiji su pokrenuti projekti prije dvije godine, a tek su sada zaživjeli. Sarajevo ne zaostaje mnogo, ne zaostaje deset godina, zaostaje možda samo dvije.
Izuzetno se radujemo saradnji sa Sarajevom. Primijetili smo da ovdje ima mnogo talenata i ne želimo biti kompanija koja će doći, uraditi sve što treba i povući se. Želimo lokalnim talentima dati priliku da razvijaju svoje aplikacije, te da se prošire i na druge gradove i regiju. Od ovog projekta korist mogu imati mnogi, ne samo grad u kojem se razvija.
Kako početi?
Prije svega potrebno je razumjeti na koji se način razvijaju “pametni gradovi”. Svi veći, sofisticirani gradovi su se razvijali na svoj način. Velike i razvijene zemlje i područja imaju i velike budžete za projekte u kojima učestvuju gigantske kompanije, između ostalog i IBM, ali te projekte mogu voditi sami. Ukoliko obratite pažnju na našu regiju, vidjet ćete da je situacija drugačija. Gradovi koji žele stići svjetske metropole moraju preskočiti određene stepenice, što nije nemoguće, ali raspolažemo sa znatno manje novca. Jedan od razloga zbog čega je zadovoljstvo sarađivati sa lokalcima jesto to što su startup kompanije mnogo fleksibilnije, mogu se prilagođavati lokalnim potrebama i nekada na jeftinije načine znatno efikasnije riješiti probleme.
Gradovi poput Sarajeva primorani su na stalnu borbu za strane investicije, ali i za ostanak domaćih talenata, koji uglavnom sanjaju o tome da odu u neku zapadnu zemlju. Cilj je, između ostalog, talente zadržati u državi. Kako biste pobijedili u ovoj borbi, morate biti brzi i privlačni.
Grad mora biti privlačan kako bi zadržao svoje građane, a Smart City projekat se upravo bavi ovom problematikom; olakšava i poboljšava javni gradski prevoz, pročišćava zrak, smanjuje energetsku potrošnju, a istovremeno se stvaraju i nova radna mjesta.
Smart City poboljšava imidž čitave države, a Sarajevo će svrstati na mapu svijeta. Takođe, projekat može pomoći i svima koji traže talente za određene poslove. Kada Europa želi mlade kreativne ljude, van Indije, gdje ih najčešće pronalazi, gdje da ih traži?
Iz iskustva znam da je teško doći do talenata. Na primjer, u Pragu je problem taj što talenat možete tražiti samo na univerzitetima i u školama, što sužava izbor. Tu bi moglo uskočiti Sarajevo, koje bi moglo postati poznato kao Smart City i grad mladih kreativnih talenata.
Na koji će način IBM učestvovati u razvoju projekta?
Naša uloga je višestruka. Mi imamo mnogo iskustva, iz cijelog svijeta i unutar regije, u tome kako početi ovakve projekte i kako ih efikasno voditi. Ne možete jednostavno prekopirati sistem iz nekog drugog grada.
Ne možemo prekopirati projekat iz Londona ili nekog drugog grada, ali znamo kako se pripremaju ovakvi projekti, šta su prioriteti i kako ih učiniti efikasnijim. Imamo veliki broj implementiranih rješenja i nudimo platformu koja je osnov za dalji razvoj ideja. Nakon što postavimo ovu platform, lokalni talenti, firme i organizacije nude svoja riješenja. Platforma služi i za prikupljanje DATA-e, kako bi ona bila dostupna i drugima.
Ovo je naša glavna uloga, a pored nje bit ćemo na neki način i konsultanti, ne samo onima koji rade na projektu, već i gradu. Smatramo da je brzina veoma bitna, tako da ih ne možemo ostaviti da sve rade sami, jer bi onda to postao vrlo dug proces. Mi ćemo im pomoći da počnu što prije rješavati probleme, da prioritiziraju stvari, te da dođu do novca. Odnosno, želimo pomoći da procesi koji bi mogli trajati godinama traju mnogo kraće.
Ne kažemo da će Sarajevo postati Cirih preko noći, ali svakako bi se napravio korak ka tome. Bitno je shvatiti da implementirani senzori neće pomoći u regulisanju saobraćaja, ali će nam senzori na vrhu autobusu reći koliko kasni autobus.
Koji bi potencijalni problemi mogli usporiti ili spriječiti projekat u daljem razvoju?
Najveći problem koji bi mogao spriječiti ili usporiti realizaciju projekta jeste lokalna vlast, koja mora prepoznati značaj projekta i označiti ga kao prioritetan. Takođe, velike kompanije koje bi radile na njegovoj realizaciji moraju već sada krenuti u akciju. Ukoliko oni ne prepoznaju značaj, onda više ništa nije u našoj moći.
Mi pokušavamo zamisliti savršeno Sarajevo, kakvo bi moglo biti za deset godina. Ključno je da se svi dogovorimo oko cilja i da svi koraci koje činimo budu usmjereni ka tom cilju.
Smatrate li da je moguće projekat završiti do 2020?
Ne možemo sa sigurnošću reći da će baš sve biti gotovo za pet godina. Do tada bi sve moglo biti postavljeno, ali u pitanju je proces koji će se uvijek razvijati i stalno će se morati raditi na njemu.
Na primjer, smanjiti zagađenje trebalo bi biti jednostavno, jer je stupanj zagađenja visok. Problem nastaje onda kada dođe vrijeme za finese, jer će se one morati adekvatno, pažljivo i dugoročno raditi.