Razgovarao: Ekrem Dupanović
Kineska umjetnička akademija ju je 2008. svrstala među devet najznačajnijih mladih dizajnera svijeta i dodijelila joj tim povodom nagradu. Prije, a i poslije toga, za svoje je radove dobila brojne domaće i međunarodne nagrade. Teško je kazati da je Izvorka Jurić jedna od najtalentiranijih hrvatskih dizajnera. Ona je svoj talenat već dokazala, ali se može kazati da spada u krug dizajnera koji kreiraju budućnost hrvatskog dizajna.
Iste godine, kada ste diplomirali grafički dizajn (2000), s partnerima osnivate kreativnu agenciju Tridvajedan. Nakon 11 godina započinjete sa samostalnim radom. Zašto? Zašto ste napustili sigurnost i udobnost agencije i otisnuli se u nesigurne vode?
Nakon više godina rada u agencijskom okruženju zaključila sam da je dio posla koji me najviše veseli i kojem pristupam s najviše strasti branding i razvoj proizvoda, posebno ambalaža. I kada sam bila dio tima agencije Tridvajedan to su zapravo bili projekti u kojima sam se pokazala najuspješnijom, projekti koji su donijeli najviše nagrada i priznanja struke, ali i najviše uspjeha na tržištu. Kako je agencija Tridvajedan rasla tako su rasle i različite odgovornosti koje nisu baš imale puno s onim što volim u ovom poslu, pa se potreba zapromjenom zapravo nametnula kao logično rješenje. Što se tiče nesigurnih voda ;), agencija Tridvajedan nije nikad bila dio nekog međunarodnog lanaca tako da se u tom smislu nije baš toliko puno promijenilo. Klijentima se trebate predstaviti svojim radom i stalno se dokazivati iz projekta u projekt – nema tu sigurnosti. Ono što se najviše promijenilo je što sada imam slobodu da samostalno odlučujem kojem projektu želim posvetiti svoje vrijeme, bez pritiska razmišljanja o mjesečnim obavezama koje imate prema zaposlenicima i zbog koji se očekuje da prihvatite svaki projekt.
Možete li danas, tri godine nakon ‘stjecanja nazavisnosti’, potvrditi da je to bila dobra odluka? Da li ste zadovoljni?
Mislim da je to bila dobra odluka. Situacija se promijenila u odnosu na “zlatno doba” marketinških agencija, pa se mali fleksibilni timovi puno bolje snalaze na današnjem tržištu. Znatno sam zadovoljnija presjekom projekata na kojima radim te omjerom privatnog i radnog vremena, odnosno nekom općom kvalitetom života, a mislim da je to ipak najbitnije ako želite dobro funkcionirati u poslu. Stres je manji, rokovi su realniji i većinu vremena provodim uz kreativne poslove i dizajn. Kod većih projekata formiram tim suradnika, ovisno o potrebama, tako da je uvijek dinamično i zanimljivo i sve je usmjereno prema najkvalitetnijem rezultatu koji na projektu možete realizirati, što u konačnici znači da možete stajati iza onog što radite. Ne mogu reći da sam u potpunosti zadovoljna količinom posla, ali mislim da i velike agencije mogu reći isto – moglo bi biti više ozbiljnih i kvalitetnih projekata. Ipak, vidim da se situacija popravlja.
Naravno, ponekad mi nedostaje operativna podrška koju pruža veći sustav i druženje s kolegama iz agencije do kasno u noć :)
Vaš se studio za grafički dizajn nalazi u Kineskom paviljonu na Zagrebačkom velesajmu. Kineska umjetnička akademija vas je 2008. svrstala među devet najznačajnijih mladih dizajnera svijeta i dodijelila vam tim povodom nagradu. Ima li to neke veze ili su se nagrada i lokacija slučajno podudarile?
Studio dijelim s kolegicom Jelenom Gvozdanović (Papir&Olovka) i u zajedničkoj potrazi za odgovarajućim prostorom odlučili smo se za područje Novog Zagreba, u kojem smo obje odrasle. Na Zagrebački velesajam krenule smo u ideji da nađemo neku zanimljivu i inspirativnu industrijsku halu, ali smo se igrom slučaja našli u prostoru Kineskog paviljona, na prvom katu. Prostor koji je centralno smješten iznad stepeništa glavnog ulaza, s visokim stropovima, drvenim rezbarenim kineskim prozorima i pogledom na zelenilo. Jednostavno, prostor nas je osvojio – ali ne mogu tvrditi da ne postoji neka magična povezanost s istokom…
Petnaest godina u grafičkom dizajnu. Ni malo ni previše. Ljudi bi kazali – taman. Kojim se radovima i nagradama (koje su vam svo ovo vrijeme bile naklonjene) ponosite, zbog koji radova mislite da je dobro što ste u grafičkom dizajnu?
Ljudi najviše pamte i najbolje reagiraju na Brachia Maslinu – ekskluzivno pakiranje maslinovog ulja u bijeloj keramičkoj bočici u obliku masline, identitet proizvoda i ambalažu koju je osmišljena u suradnji s Jelenom Gvozdanović, u Tridvajedan agenciji. Ima puno projekata koji su mi dragi, jer te za svaki nešto veže, ali bi svakako izdvojila Lintar – projekt održivog razvoja koji smo kao Tridvajedan radili za tvrtku CEMEX te projekte u kojima smo se bavili različitim društvenih problemima i koje smo godinama radili za tvrtku b4b. Dragi su mi i prijelomi Godišnjih izvještaja za Ericsson Nikolu Teslu s kojima smo osvajali Red Dot-ove, ali ipak uvijek najviše razmišljam o zadnjim projektima, jer mi oni pokazuju gdje sam sada… i gdje se trebam pomaknuti dalje :)
Vaši su klijenti uglavnom male i srednje tvrtke. Ulazite u neistraženo podučje. Da li zbog toga što tu nema ‘velikih’ agencija, ili smatrate da je budućnost u malim i srednjim poduzećima i da im se upravo sad treba posvetiti? Kakvi su poduzetnici kao klijenti?
Ono što mi najviše odgovara u suradnji s malim i srednjim tvrtkama je činjenica da radite direktno s vlasnikom ili s njegovim prvim čovjekom te da svi uključeni u projekt imaju isti interes – realizirati najkvalitetniji mogući proizvod ili projekt. Komunikacija je jednostavnija nego u velikim sustavima i vrlo se rijetko nešto “izgubi u prijevodu”. Takvi klijenti su svjesni da se mogu istaknuti na tržištu samo kreativnim rješenjima i drugačijim pristupima u odnosu na konkurenciju, pa su skloniji “riskirati” i s nekim rješenjima koja bi vrlo teško ugledala svjetlo dana u velikim sustavima.
Iako se često susrećem s poduzetnicima koji još uvijek ne razumiju ulogu i važnost dizajna i promocije, ipak većina onih s kojima radim ima jasniju sliku o tome što im je potrebno nego neki od velikih klijenata s kojima sam se znala susretati ranije. No, kod malih i srednjih, još je uvijek najveći problem nemogućnost ulaganja u onom opsegu koji bi im bio potreban. Jedan od razloga zašto sam se uputila u ovom smjeru je bilo i vrijeme mog odlaska iz Tridvajedan, period prije ulaska u EU, jer sam smatrala da bi dizajneri trebali usmjeriti svoju pažnju prema hrvatskoj proizvodnji i pomoći proizvođačima da se pripreme za plasman svojih proizvoda na globalno tržište. Tu prije svega mislim na proizvođače specifičnih hrvatskih proizvoda poput maslinovog ulja, bučnog ulja, rogača, meda, proizvoda od maraska višnje i sl. Nažalost, to se nije ostvarilo u onom obimu u kojem sam očekivala, jer mali i srednji proizvođači nisu dobili financijsku podršku koja im je u tom trenutku bila potrebna. Većina njih nije još uvijek spremna za ozbiljnu konkurenciju i nažalost većina neće preživjeti promjene. Ipak, iako su kod malih proizvođača mogućnosti vrlo ograničene, interes za ulaganje u tom dijelu razvoja proizvoda i dalje je vrlo velik.
Veoma ste posvećeni edukaciji mladih. Podučavate grafičkom dizajnu praktično sve generacije: od osnovnoškolaca do univerzitetskih studenata. Šta vam taj rad s mladima znači, otkud tolika posvećenost njihovoj izobrazbi?
Moj ulaz u edukaciju dogodio se sasvim neplanski. Odazvala sam se na poziv svojih bivših profesora i mentora za Studija Dizajna, na poziciju asistenta na kolegiju Projektiranje, i jednostavno se zaljubila u taj posao. Znam da zvuči kao kliše, ali rad s novim generacijama i novim promišljanjima prostora, odnosa i vremena u kojem živimo, stvarno vas drži mlađim od vaših stvarnih godina :)
Rad u edukaciji puni me jednom posebnom energijom koja mi omogućuje da svoj posao dizajnera radim bolje i da se i sama konstantno razvijam. Sa studentima sam do sada radila u okviru Sveučilišta i u privatnim visokom školama, u okviru stručnih projekata, radionica i sl. Uvijek je zanimljivo kako takve različite skupine reagiraju i kakvi se sasvim različiti rezultati mogu postići. Prošlu akademsku godinu bila sam angažirana na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za dizajn, i vrlo sam zadovoljna rezultatima koje smo postigli. Trenutno sam u pregovorima za iduću akademsku godinu, razmatram nekoliko opcija, pa ćemo vidjeti, ali svakako se nadam da ću ostati u edukaciji i dalje.
Što se tiče edukacije osnovnoškolaca, posvećenost toj temi je jednostavno nešto što smatram svojom obavezom. U edukaciji osnovnoškolaca dizajn je u potpunosti zanemaren, iako je dizajnersko promišljanje danas sve važnije i kreativnost u pristupu je potrebna gotovo u svim suvremenim zanimanjima. Nakon što sam dvije godine vodila program Dizajnerske Početnice, edukativni projekt Hrvatskog dizajnerskog društva namijenjen osnovnoškolcima, znam koliko je teško s takvim projektom dobiti podršku. Projekt je od ove godine preuzela Maja Subotić, ali ostajem i dalje prisutna u funkciji voditeljice radionica te uskoro pripremam i jednu radionicu za osnovnoškolce koja će se održati u MSU Zagreb.
Pratite trendove u grafičkom dizajnu. Šta nosi sutra? Kako će izgledati grafički dizajn u narednim godinama?
Sve ide prema integraciji različitih dizajnerskih područja i područja koja su u doticaju s dizajnom, poput umjetnosti, arhitekture, urbanizma, novih tehnologija… Tako da danas zapravo više ne govorimo o grafičkom dizajnu, već više o komunikacijskom dizajnu. Teško je predvidjeti kako će izgledati, ali je sigurno da će ići prema sve većoj interaktivnosti i da će nove tehnologije imati vodeću ulogu. U svim se područjima vidi potreba za stalnim inovacijama i drugačijim pristupima povezivanja s kupcima ili korisnicima. Kod ambalaža je svakako najzanimljivija primjena nanotehnologije (razvoj tzv. pametne ambalaže), razvoj novih ambalažnih materijala te dizajn inovacija na području funkcionalnih pakiranja, ali to je sad već tema za jednu zasebnu dužu priču… :)
Slikovni prilozi:
1. Identitet proizvoda ekoBrachia – ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje, posebna je edicija ulja organskog porijekla. Naručitelj: Brachia p.z.
2. Identitet linije proizvoda GENOS setova za DNA testiranje – modularno osmišljena linija setova za samostalno uzimanje uzoraka obrisa bukalne sluznice. Naručitelj:Genos d.o.o.
3. Vizualni identitet i materijali robne marke KOER – nova generacija uređaja i aplikacija za HVAC (grijanje/ventilacija/hlađenje) i sustava za automatsko upravljanje zgradama. Naručitelj: Klimaoprema d.d.
4. Identitet proizvoda DOMECA šećeri u prahu – funkcionalno pakiranje linije aromatiziranih šećera u prahu koje omogućuje lakše doziranje proizvoda. Naručitelj: Puni okusi d.o.o.
5. Identitet proizvoda FINA vrhunska rakija – rakije i likeri namijenjeni suvremenom konzumentu. Naručitelj: ČIMA d.o.o.